ULOGA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA U KULTURNOM TURIZMU 12. TEMATSKA JEDINICA. Powerpoint Templates Page 1 - PDF

Description
ULOGA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA U KULTURNOM TURIZMU 12. TEMATSKA JEDINICA Page 1 1. UNESCO 2. WTO 3. ICOM 4. ICCROM 5. ICOMOS 6. EUROPSKA UNIJA 7. VIJEĆE EUROPE Page 2 UNESCO Unesco (United Nations Educational,

Please download to get full document.

View again

of 58
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Real Estate

Publish on:

Views: 16 | Pages: 58

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
ULOGA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA U KULTURNOM TURIZMU 12. TEMATSKA JEDINICA Page 1 1. UNESCO 2. WTO 3. ICOM 4. ICCROM 5. ICOMOS 6. EUROPSKA UNIJA 7. VIJEĆE EUROPE Page 2 UNESCO Unesco (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) Osnovana g. Čine ju 193 država članica i 6 pridruženih Sjedište je u Parizu, a svoju aktivnost provodi kroz 60- tak ureda i institucija diljem svijeta Page 3 UNESCO djeluje : Page 4 Organizacijska shema radnog tijela GENERAL CONFERENCE (OPĆA SKUPŠTINA) - je glavno tijelo na kojem se donose odluke. Sastaju se svake 2 godine kako bi se odredila glavna strategija i područja rada. Ona odobrava Program i proračun, Srednjoročnu strategiju organizacije na 6 godina te bira Glavnog ravnatelja. EXECUTIVE BOARD (IZVRŠNO VIJEĆE) - je sastavljeno od 58 država članica i sastaje se najmanje 2 puta godišnje. Oni osiguravaju provođenje odluke Opće skupštine i razmatraju program i proračun. SECRETARIAT (TAJNIŠTVO) - čine zaposlenici koji provode odobreni program. Tajništvo čini oko 2100 zaposlenika iz 170 zemalja svijeta, a oko 700 ih radi diljem svijeta u 58 područnih ureda UNESCO-a. Page 5 Odlukom Vlade Republike Hrvatske godine hrvatsko povjerenstvo za UNESCO ima 17 članova koji su prema programskim područjima UNESCO-a podijeljeni u pet Odbora. Jedna od glavnih aktivnosti UNESCO-a je zaštita kulturnog nasljeđa koje su počele godine prihvaćanjem Konvencije o svjetskom kulturnom i prirodnom naslijeđu (Convention Concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage). Popis svjetskog nasljeđa se povećava, a Konvencijom su točno određeni strogi kriteriji koje vrste predjela, spomenici, netaknute prirode mogu ući na Popis. Page 6 Putem Odbora za svjetsku baštinu (World Heritage Committee) UNESCO odlučuje koji će spomenici, lokaliteti pa i čitavi gradovi ući na Popis svjetskog nasljeđa (World Heritage List). Odbor se sastaje jedanput godišnje a ima dvije važne zadaće: Page 7 Na području kulturnog turizma UNESCO provodi projekte u suradnji sa raznim lokalnim institucijama. Neki od projekata su: Page 8 Page 9 2. WTO WTO (World Tourism Organization Svjetska turistička organizacija) Osnovana 1925.g. kao Međunarodni kongres službenih udruga turističkog prometa u Den Haagu Ima 154 zemalja članica, a Hrvatska je članica od godine Page 10 WTO kroz turizam potiče ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta, očuvanje okoliša i kulturne baštine, te potiče vlade da u suradnji sa privatnim sektorima, lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama preuzmu vodeće uloge u sektoru turizma. Svjetski dan turizma g. domaćin je Kina sa temom Turizam i bioraznolikost Page 11 Organizacijska shema radnog tijela Page 12 Page 13 WTO je godine usvojio Globalni etički turistički kodeks, a dvije godine kasnije godine UN ga je priznao posebnom rezolucijom. Page 14 Globalni etički turistički kodeks propisuje sljedećih deset načela: Page 15 Page 16 Page 17 3. ICOM ICOM (International Council of Muzeums Međunarodno vijeće za muzeje) neprofitna organizacija i financira se prvenstveno članarinama i potporama raznih vladinih i drugih organizacija. ICOM ima članova u 137 zemalja koji sudjeluju u nacionalnim, regionalnim i internacionalnim aktivnostima i organizaciji. Page 18 ICOM-ove aktivnosti odgovaraju potrebama muzejske struke i bave se sljedećim temama: Page 19 Organizacijska shema radnog tijela Page 20 Page 21 Na 15.-toj generalnoj skupštini ICOM-a održanoj godine u Buenos Airesu (Argentina) jednoglasno je prihvaćen Kodeks profesionalne etike koji je 2004.g. bio revidiran i preimenovan u Etički kodeks za muzeje. Etičkim kodeksom za muzeje propisani su minimalni standardi profesionalne prakse i djelovanja za muzeje i njihovo osoblje. Page 22 Etički kodeks za muzeje propisan je kroz 8 točaka i načela Page 23 Muzej je neprofitna trajna institucija u službi društva i njegova razvoja, otvorena javnosti, koja skuplja, istražuje, promiče i izlaže materijalne dokaze ljudi i njihove okoline radi proučavanja, obrazovanja i užitka. Mogućnosti bavljenja komercijalnim aktivnostima? Page 24 4. ICCROM ICCROM (International Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) je međunarodni centar za proučavanje i restauraciju kulturnih dobara Hrvatska je članica ICCROM-a od godine. Trenutno ICCROM ima 129 zemalja članica To je jedina svjetska organizacija koja unapređuje očuvanje i konzervaciju svih tipova kulturne baštine, pokretne i nepokretne. Page 25 Page 26 ORGANIZACIJSKA SHEMA RADNOG TIJELA Page 27 Osnovu programa ICCROM-a čine strateške odrednice koje se temelje na sljedećim načelima: Page 28 Page 29 5. ICOMOS ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) je međunarodna nevladina organizacija koja se bavi očuvanjem svjetskih povijesnih spomenika i lokaliteta osnovana je godine ICOM ima nacionalne odbore u više od 110 zemalja i djeluje kao glavni savjetnik UNESCO-a za pitanja konzervacije i zaštite spomenika i lokaliteta Ima oko 9500 profesionalnih članova po cijelom svijetu Page 30 Zadaci: Page 31 Page 32 Godine donesena je Povelja o kulturnom turizmu koja je revidentirana u Meksiku godine Page 33 Zadaci Povelje su: Page 34 Povelja o kulturnom turizmu propisuje 6 načela koja su razrađena kroz nekoliko točaka: Page 35 Page 36 Povelja o interpretaciji i prezentaciji kulturno-baštinskih lokaliteta ICOMOS je uključivanjem turizma prepoznao važnost i aspekata očuvanja i aspekata prihodovne strane koju donosi kulturni turizam Page 37 6. EU Europska unija je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, a nastala je kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo godine između šest država: Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske. U Europskoj uniji prvo je bilo riječ o kulturi, a tek kasnije o kulturnom turizmu. Page 38 Europska unija je zbog sve veće važnosti kulture i sa gospodarskog aspekta počela se baviti kulturom i uključivati ju u svoje dokumente šezdesetih i sedamdesetih godina. Do prije petnaestak godina izbjegavala se rasprava o kulturi osobito kada je bila riječ o njezinom financiranju. O tome svjedoče podaci o proračunskim sredstvima iz kojih se 45% proračunskih sredstva EU-a financirala poljoprivredna politika, 35% sredstava odnosilo se na strukturne fondove, a sa 1% financirala se kategorija kultura, obrazovanje, mladi, audio-vizualna politika, mediji, informacije i druge društvene kategorije u okviru koje se samo 0,1% financirala samo kultura Page 39 Program Culture ( , ) Page 40 Pri EU nalazi se Odjel za turizam koji se bavi i kulturnim turizmom. Trendovi u kulturnom turizmu zbog kojih je Odjel za turizam počeo proučavati kulturni turizam su: Page 41 Page 42 Europska kulturna prijestolnica, Europski mjesec kulture, Europski dan kulturne baštine EDEN Europska Destinacija Izvrsnosti Page 43 Ciljevi pripremnih akcija su: Page 44 Do sada su obrađene sljedeće teme: 2007.g. Najbolja nova ruralna europska destinacija izvrsnosti (Best Emerging European Rural Destinations of Excellence) 2008.g. Turizam i lokalna nematerijalna baština (Tourism and local intangible heritage) 2009.g. Turizam i zaštićena područja (Tourism and protected areas) g. Turizam na vodi (Aquatic Tourism) Page 45 Nagrade mogu dobiti zemlje članice Europske unije i zemlje kandidatkinje. Hrvatska je dva puta dobila nagradu Europske Destinacije Izvrsnosti : Page 46 Uloga EU u razvoju kulturnog turizma? Oprečna mišljenja Nastoji potaknuti suradnju kulturnog i turističkog sektora između zemalja Europe ali i zemalja izvan Europe Page 47 Neosporno je da Europska unija različitim programima, projektima, dokumentima, fondovima, nastoji prvenstveno zaštititi i promovirati kulturu, a zbog važnosti turizma kao globalne pojave koja pomaže ekonomskom razvoju naglasak se stavlja na razvoj kulturnog turizma uz strogo pridržavanje načela održivog razvoja Države poput Francuske, Njemačke, Italije koje su već izgradile svoju prepoznatljivost kulturnim turizmom u manjoj mjeri su zainteresirane od država koje još nisu izgradile svoju prepoznatljivost. Takve države mogu korištenjem programa i fondova Europske unije mogu iskoristiti mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i unaprijediti razvoj kulturnog turizma Page 48 7. Vijeće Europe Vijeće Europe (Council of Europe) osnovano je 1949.g. Hrvatska je postala članicom 1996.g. Cilj Vijeća Europe je postići bolju povezanost među svojim članova sa svrhom očuvanja i ostvarivanja ideala i načela koji su im zajednička baština i koja olakšava njihov ekonomski i socijalni napredak Page 49 Vijeće Europe je vrlo brzo uvidjelo važnost i ulogu posjetitelja kulturnoj baštini tj. ekonomski aspekt. Njihovo viđenje turizma stavlja naglasak na iskustvo posjetitelja usmjeravajući se na individualne posjetitelje, a nikako na masovni turizam. Godine potpisana je Europska kulturna konvencija kako bi se ostvarila suradnja na području kulture, obrazovanja, mladeži i sporta. Page 50 Ciljevi Kulturne konvencije održali su se do danas: Page 51 Godine pokrenut je projekt Europski putovi kulture CILJEVI Page 52 Do danas ovaj program je pokrio tridesetak tema: Page 53 Page 54 Godine osnovan Europski institut za kulturne rute Njihova uloga je da pregledavaju prijave za novi projekt, nadziru aktivnosti i koordiniraju rad između organizacija. Institut služi i europskoj javnosti kao i tehnička agencija koja priprema studije, izvješća, publikacije. Page 55 Uspjeh projekta što se tiče kulturnog turizma, tj. privlačenja broja turista ne ocjenjuje se zadovoljavajućim, već prevladava mišljenje da programi kulturnih ruta nisu doprinijeli u privlačenju turista. Kao razlozi navodi se sljedeće: 1. promidžba pojedinih ruta zadatak je samih država koje su dio ruta. Vijeće Europe pomaže u kriterijima i uspostavljanju samog projekta, ali se promidžbom ne bavi. Djelomičnu ulogu u marketingu prihvatio je Institut kulturnih ruta, ali on ne smije lobirati za pojedinu rutu, već promiče projekt u cjelini. Page 56 - 2. Vijeće Europe inzistira na činjenici da kulturne rute nisu turistički proizvod, pa ih zato i ne promiče kao takve. 3. Prevelika popularnost prvog hodočasničkog puta Santiago de Compostela zasjenila je sve ostale rute. Page 57 HVALA NA PAŽNJI! Page 58
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks