Održivi razvoj u ratom stradalim podru jima Hrvatske - Podrška jedinicama za realizaciju programa u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji - PDF

Description
The European Union s CARDS Programme for Croatia Održivi razvoj u ratom stradalim podrujima Hrvatske - Podrška jedinicama za realizaciju programa u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji Contract n

Please download to get full document.

View again

of 169
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Games & Puzzles

Publish on:

Views: 27 | Pages: 169

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
The European Union s CARDS Programme for Croatia Održivi razvoj u ratom stradalim podrujima Hrvatske - Podrška jedinicama za realizaciju programa u Zadarskoj i Šibensko - kninskoj županiji Contract n Master & Marketing plan turizma Šibensko - kninske županije: DIO I Sijeanj Projekt financira Europska Unija Implementacija projekta Louis Berger S.A. Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Dio I: ANALIZA Kazalo 1. Uvod Osjetan polet Zadae Master plana Zadae Marketing plana Izvori i nain postupanja Definicije i objašnjenje strunih pojmova Rezime Šibensko kninska županija Županija u pregledu Gospodarska situacija Infrastruktura Koncepti, ciljevi i vizije Hrvatsko turistiko gospodarstvo Hrvatska kratak pogled unatrag Pogled na hrvatska tržišta Srednja Europa najvažnija emitivna regija Hrvatska kakvoa i standardi Hrvatska glavna potražnja i stupovi ponude Imidž Hrvatske kao destinacije Rezime Turistiko gospodarstvo Šibensko kninske županije Položaj Županije Ponuda Šibensko kninske županije 29 a) Kupališni turizam 29 aa) Sektor privatnog smještaja 30 bb) Kamping 31 cc) Hoteli 33 dd) Struktura kapaciteta 33 ee) Crno tržište 34 b) Razvoj kapaciteta smještaja 35 c) Nautiki turizam 36 d) Izletniki promet i nacionalni parkovi Potražnja Šibensko kninske županije Glavne znaajke Županije Glavne ciljne skupine Županije Gospodarski znaaj vrsta smještaja Crno tržište i potražnja u županijama Problematika sezone Rezime i pogled unaprijed 48 I Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Dio I: ANALIZA 5. Turistiki potencijal Klima Plaže županije Krajolici Proljetno cvijee Kultura 59 a) Utvrde i tvrave 61 b) Crkve i samostani 63 c) Rimsko nasljee Otoci Prukljansko jezero Opinske granice i susjedne regije Rang lista potencijala Rekreacijska infrastruktura Raspoloživa zemljišta Ugroženi potencijal Rezime prednosti i slabosti Glavni nositelji usluge : Opine Oblikovanje 8 opinskih regija /Clustera/ (opinskih zajednica) Cluster 1 = Šibenik-Zablae-Jadrija: Situacija & potencijal Cluster 2 = Brodarica-Grebastica-Krapanj: Situacija & Potencijal Cluster 3 = Otoci šibenskog arhipelaga: Situacija & Potencijal Cluster 4 = Vodice-Srima-Tribuj: Situacija & Potencijal Cluster 5 = Murter-Tisno-Pirovac: Situacija & Potencijal Cluster 6 = Prukljansko jezero: Situacija & Potencijal Cluster 7 = Primošten-Rogoznica: Situacija & Potencijal Cluster 8 = Knin-Drniš: Situacija & Potencijal Rezime i preporuka Nacionalni parkovi i park prirode NP Krka NP Kornati Park prirode Vransko jezero Županija jeftino odredište? Smještajni kapacitet Cijene organizatora putovanja Samoposluga Gosti u Informacije o gostima Motivi za putovanje Zadovoljstvo gostiju 159 II Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Poglavlje 1: Uvod 1. Uvod 1.1 Osjetan polet Svatko u Hrvatskoj može primijetiti trud za poboljšanje turistike ponude. Na ovom cilju sudjeluju skoro svi oni koji na bilo koji nain utjeu na turizam ili koji gospodarski od njega profitiraju: opine i gradovi, tijela uprave, institucije i privatni poduzetnici. Svugdje se primjeuje napredak. Tako su na primjer skoro potpuno iz krajolika nestala divlja odlagališta otpada; donedavno smo ih nalazili na svakom koraku. Uz glavne prometne pravce sada se isti, a komunalna služba prazni postavljene kontejnere. Brojni su hoteli obnovljeni i modernizirani. Veina je mjesta ureena: sada sa cvjetnim gredicama i zelenim površinama doekuju svoje goste. Brojne se plaže opet održavaju i nasipaju žalom. Postavljaju se razne pomoi za lakši pristup u more na plažama. Ono što Dalmacija nudi na podruju umjetnosti, kulture i prirodnih ljepota polako se istie znakovljem. Kao da otvara svoja vrata pogledima zainteresiranih posjetitelja. I poneka kua s apartmanima obeava ugodan godišnji odmor: šarenilom i bogatstvom boja vrtova, krasnim položajem uz more i svojim komforom. ak i marketinški nastup se uvelike popravio - kako kroz brošure NTO 1, tako i kroz prospekte gospodarstva. Bez sumnje: u turistikom gospodarstvu vlada želja za napredovanjem. Svaki od nositelja usluga trudi se poboljšati kakvou ponude. To nije ostalo skriveno tržištima Hrvatske. Broj gostiju je u porastu. Meunarodni tisak izvješuje s puno simpatija. Ve godine mediji su Hrvatsku proglasili dobitnikom godine. Moglo bi se zakljuiti da je zemlja opet vratila svoje pozicije u turizmu izgubljene tijekom ratnih godina. Koliko god raduje ovakav razvoj, on ne slijedi nekim promišljeni plan. Namjesto toga takav razvoj slijedi pojedinanim poticajima ili interesima. Barem jednim svojim dijelom. Zapostavlja se pogled na emitivna tržišta, usporedba sa konkurentnim destinacijama, kao i kritiki osvrt na to da li je do sada postignuto dovoljno, da li ispunjava želje i zahtjeve gostiju i da li može izdržati pritisak tržišnog natjecanja. Još više se namee pitanje o tome što se ima dogoditi da bi turistiko gospodarstvo i nadalje dobivalo na znaaju, bez da pri tom uništi temelje onoga od ega živi: krajolika i prirode, kulturnog identiteta regija i nasljea njihove povijesti, gostoprimstvo svojih stanovnika. U tu svrhu je razvijena ideja vodilja održivosti, koja nije samo diljem svijeta 2, nego i u Hrvatskoj 3 podignuta na razinu naela svakog razvoja u turizmu. U meuvremenu je doduše prihvaeno da zaštita okoliša predstavlja strateški imbenik uspjeha 2. Ipak, to samo po sebi nije dovoljno. Istovremeno je potrebna tržišna orijentacija, sudjelovanje domaeg stanovništva u gospodarskom prihodu, poboljšanje mjesne kakvoe življenja i savjesnog, odgovornog korištenja svih resursa u koje osobito spada i krajolik. 1 Turistika zajednica Hrvatske (Croatian National Tourist Office) 1 Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Poglavlje 1: Uvod 1.2 Zadae Master plana Turizam za Hrvatsku, njene županije i komune predstavlja jednu od najznaajnijih gospodarskih grana 2 velike politike težine za tržište rada. Svojom sredozemnom klimom, beskrajno dugom, jadranskom obalom, iznimnim i prekrasnim krajolicima i dalmatinskim gradovima zemlja posjeduje i potencijal ija atraktivnost zaslužuje ocjenu jedinstveno. Ipak, neupravljana percepcija mogunosti koje iz toga nastaju, osobito nesuzdržani razvoj, povezani su sa znaajnim rizicima. S jedne strane prijeti opasnost da bi mogao nastati sveukupan turistiki proizvod ije strukture i sadržajno usmjerenje ne odgovaraju potrebama nacionalnog gospodarstva ili samih tržišta, koji se iskljuivo povodi idejom svojeg tvorca ili da e se jednostavno samo kopirati ponudu susjeda. Ovo bi dugorono svakako dovelo do poteškoa. imalo probleme kao posljedicu. Tako na primjer spektar hrvatske ponude i imidž pate od uniformnosti i monostrukturi svojih ne zahtjevnih hotela, koja je svojevremeno odreena za središnjim stolom za crtanje 2. Neuvažavanje potreba i želja onih skupina gostiju koje se želi pridobiti, nepoznavanje pravila s kojima profesionalci u branši izgrauju i vode - upravljaju potražnjom, kao i podcjenjivanje razvoja u konkurentskim destinacijama mogu dovesti do pogrešnih odluka i pogrešnih investicija. Ovakva iskustva su doživjele brojne turistike države. Najopasnije se oituju štete na samom turistikom potencijalu. One se rijetko javljaju preko noi. Radi se više o prikrivenom, pužeem procesu, procesu koji izgriza krajolike, koji uništava prirodu, koji podriva i utjee na još iz starina ouvani nain života i koji presijeca socijalne spone. Na kraju time pogoenu regiju jednostavno lišava njena identiteta, a time i jedne od najznaajnijih roba u meunarodnoj tržišnoj utakmici. Istovremeno domaim ljudima uzima temelj njihova ponosa i domoljublja. Ali kako emo svladati ovaj snažan i buran razvoj, ako s jedne strane imamo jako sužen temelj života i kada je dobro plaen posao manjkava roba? Ako nas s druge strane privlai novac i ako se potražnju samo ima odluno iskoristiti? Nude se brojne mogunosti, a brojne od njih se i koriste. Ponekad špekulativno, esto nekontrolirano i bez osvrta na bilo kakve popratne posljedice. Master planu za turizam stoga pripada zadaa odreivanja okvira i ciljeva za razvoj turistikog gospodarstva. Ovaj plan ima definirati sveukupni proizvod, proizvod koji obeava trajan uspjeh i koji donosi dobit, stvara radna mjesta i popravlja životni standard širokog dijela graana - koji uz to uva resurse i razvija vlastiti profil. U naelu Master plan najavljuje viziju. Ona ne smije biti utopijsko dijete mašte. Ona mora izrasti iz stvarnosti i prikazati realistine perspektive za koje se isplati uložiti odgovarajui trud i ui u rizike, prihvatiti ogranienja i pratiti inicijativno sve šanse u okviru takvog plana. Rad na Master planu poinje kritinom analizom trenutne ponude, a dijelom i povijesti razvoja iste. Valja otkriti eventualne slabe toke. Bez straha i bez diplomatinosti - ali s namjerom, ako je ikako mogue - iste uredno otkloniti. Istovremeno se 2 Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Poglavlje 1: Uvod imaju isfiltrirati potencijali koji nee samo poticati prihvatljivost ponude, ve e državi, regiji ili lokaciji pomoi iznai neobine, po mogunosti što izraženije atrakcije. Potrazi za takozvanom USP dem Unique Selling Point - jedinstvenim proizvodom za prodaju sada se daje kljuni znaaj. Naime, pomou njega se destinacija može profilirati u odnosu na konkurenciju, možda ak opravdati i jedinstveni položaj i na takav nain pristupiti ciljnim skupinama. Dojmljiv USP može postati magnetom za posjetitelje ako nudi intenzivan doživljaj. A kod kue e pria o njemu opet postati reklama za mjesto odmora. Sjetimo se fotografije starog Dubrovnika koja se donosi sa godišnjeg odmora. Vizura grada spada u unikate svjetskih kulturnih dobara - i ono ja sam tamo bio! Naravno, ne posjeduje svaka destinacija ovakav as kao ovaj biser od grada. Ipak, na svakom mjestu se dade nai nešto neobino. A ono što je neobino, lako se dade postaviti u prvi plan. U spektakularnom insceniranju onoga što je posebno i od interesa, francuska vlada vidi uinkovit klju turistikog razvoja - ak i onih lokacija i objekata koji nam se na prvi pogled ine ne-turistikim 2. Prema doživljaju orijentirana tematizacija znamenitosti se openito dokazala kod efektan instrument poja- anja potražnje ili uope stvaranja potražnje 2. Pomou ovoga možemo upravljati tokovima posjetitelja. Ova pomona sredstva koriste se jako uspješno za oživljavanje povijesnih središta gradova ili arheoloških nalazišta, tvrava i muzeja, pa i cijelih krajolika. Ni moderna turistika naselja, niti dinamika ljetovališta danas se ne odriu stvaranja i insceniranja doživljaja za svoje goste. Nepristrani, ispitujui pogled na konkurenciju mora popratiti analizu ponude. Ali valja znati da konkurencija Hrvatske i njenih regija ne sjedi u susjednom selu ili susjednoj regiji. Oni se nalaze uokolo mediteranskog mora, na Kanarima, Karibima i na Crvenom moru. Do svih destinacija danas pomou zrakoplova ili automobila dolazimo tako jednostavno i povoljno, da kod odabira mjesta za odmor odluuje uglavnom proizvod, a manje nain putovanja i udaljenost. Turistiki se proizvod nikako ne sastoji samo od kakvoe smještaja. Doduše smještaj predstavlja element ponude. Ali tko to odlazi na godišnji odmor da bi tamo proveo cijelo vrijeme u sobi? Koliko je god znaajan aspekt komfora, drugi su imbenici oni odluujui. Ponajprije to je prirodni okvir: klima, razliitost ili egzotinost, prirodne ljepote, a velikim dijelom i plaže. Tek nakon toga se bira ponuda smještaja u smislu ponude aktivnosti, usluga, zabave i drugoga. Naravno i sveukupni okoliš mora biti atraktivan: znamenitosti i ljetovališni ambijent, odgovarajua infrastruktura za slobodno vrijeme, raznovrsnost gastronomske ponude, zabava i druženje, istoa - te danas i te kako važan aspekt - sigurnost. Na vrhu svih kriterija odluivanja stoji naravno odnos plaenog - dobivenog - neovisno od toga o kakvim se standardima, sadržajima i kakvoi radi u pojedinanom sluaju 2. Obzirom da je i kod njemakih graana novca za odmor sve manje, za ve- inu njih cijena mora ispasti što je niže mogue. Konano i svijest Njemaca za cijene u svemu tome igra takoer veliku ulogu. Opu jagmu za akcijskim ponudama su potaknuli i sami organizatori putovanja izgradnjom svojih sustava popusta. Od trenda ka jeftinijem putovanju profitirale su u godini zemlje kao Bugarska, Hrvatska i Slovenija, jer su ponudili sunce, plaže i more jeftinije nego na primjer 3 Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Poglavlje 1: Uvod Španjolska i Grka 2. Ali, namjesto da se na snižene cijene reagira novom skromnošu, došlo je do porasta zahtjeva. I kod jeftinih ponuda danas se oekuje kakvo- a. Zahtjev tržišta glasi: Kvalitetna putovanja po povoljnim cijenama! 2 Pri tom gost ne misli samo paket putovanja ili kao individualac noenje & dorukom. On misli i na popratne, dodatne troškove: na šanku, u prodavaonicama, za sladoled, korištenje plaže, šalicu kave. Ne bez razloga je u Njemakoj udvostruena potražnja za all - inclusive odmorom sa 30% sveukupne potražnje u samo pet prošlih godina 3. Razloga toga je što su kod ovog oblika odmora skoro svi dodatni troškovi ve unaprijed pokriveni. S druge strane ovaj model skriva i poneki nedostatak za svaku destinaciju: gosti ostaju unutar turistikih naselja. Okolina od ovih gostiju samo malim dijelom ostvaruje gospodarsku dobit. Cijena za dodatne izdatke koja je ukalkulirana u cijenu paket aranžmana biva u inozemstvu isplaena kao provizija. Znaaj razine cijena - dobivena usluga ima se postaviti na što je mogue viši rang, jer je danas u eri Interneta prilino jednostavno za svakoga napraviti usporedbu, koja je dodatno poticana stalnim izvješima kroz medije i usmenu predaju. Turizam je složena stvar Knjiga sa 7 peata, kako ga naziva struni odbor njemakog Parlamenta. Ipak, u njemu vidi i najjau branšu sa meunarodno gledano najveim porastom 3. Hrvatska strategija u turizmu prepoznaje vunog konja za razvoj cijele zemlje 4. Pri tom se naravno misi osobito na strukturološki slabije regije. Da li u tom dijelu stvarno postoji realna mogunost za ostvarenje takoer se mora ispitati unutar Master plana. Kao rezultat svega Master plan temeljem svojih analiza može oznaiti ciljeve, postaviti okvire i preporuiti odgovarajue mjere. Ostvariti ih naravno ne može! Da bi se Master plan implementirao potrebna je suradnja svih politikih, gospodarskih i društvenih snaga. Potreban je zakonski okvir koji e posebno poticati privatne inicijative, koji nee samo propisati naela održivosti, nego e prisiliti na njihovo pridržavanje. Uz to je apsolutno potrebno i nezaobilazno u sve ovo ukljuiti i široku javnost, tako da se i graani stave iza Master plana i doprinesu svojim udjelom u njegovoj provedbi i ostvarenju Zadae Marketing plana? Dok regionalni Master plan razvija pretpostavke za turistiki proizvod nekog podruja i ispituje aspekte koji na isti mogu ili moraju imati utjecaja, marketing se prvenstveno bavi prodajom, odn. distribucijom tog proizvoda 3. Moderni marketing destinacije zahtjeva odreivanje kratko- i dugorone strategije za optimalno pozicioniranje na tržištu. On upuuje na mogue uinkoviti Marketing - mix i vodeu ideju regije. Vodea ideja sadrži kvalitativne pomoi za orijentaciju kod nositelja usluga. Ona se dakle usmjerava prema strani ponude. Stranu ponude se tada informira o odreivanju prema ciljnim skupinama, njihovim potrebama i motivima za putovanje. 2 B. A.T Institut za istraživanje slobodnog vremena u Deutsche Tourismus Analyse 2004, S. 5 4 Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Poglavlje 1: Uvod Konkurencija je ve izgradila svoju ponudu. Nova odredišta su u proteklih 20 godina ušla u borbu: Turska, Egipat i Karibi. Oni su stvorili nove oblike kakvoe. I sama scena organizatora putovanja se iz temelja promijenila. Malobrojni touroperatori vladaju svim europskim tržištima. Jeftine zrakoplovne kompanije su ušle na tržište arter letova i revolucioniraju organizirani turizam. Internet biva sve eš- e korišten kao instrument informacija, usporedbe i prodaje. Na strani potražnje dogaa se sve vee zasienje. Interes se mijenja i karakteristian je po raznolikosti oekivanja gostiju. Veliko iskustvo s putovanjem dovodi do toga da su traženi sve više kvalitetni specijalni programi uz sve vei senzibilitet vezan uz cijene 3. Glede ovakvog razvoja vodea ideja ii e u pravcu toga da preporui samostalno predstavljanje regije uz korištenje potencijala i ponuda, te ojaa položaj iste s odgovarajuim sloganom i logotipom. Sukladno gornjemu na poetku marketing plana stoje takoer analize i istraživanja: tržišta, trendova i motiva za putovanjem, ponude konkurencije i njihovih cijena. Sve to završava u kritinom osvrtu o tome kako valja ocijeniti vlastitu ponudu unutar takvog konteksta. Do ovog dijela poetna istraživanja i pripreme su jednake onima Master plana. I- pak, suprotno od Master plana - koji se mora usredotoiti na rješenje slabosti ponude i struktura, marketinški se plan oslanja iskljuivo na jake strane, s ciljem da ove dovede u suglasje sa željama ciljne skupine i da ih prikaže na profitabilan na- in. Važan naglasak se pri tom stavlja i na imidž nekog odredišta. Naime, atraktivan i- midž ima veliku težinu kod odluke o mjestu odmora. Imidž se razvija iz one - manje ili više realistine - slike koju je neka destinacija stekla tijekom dugog niza godina: Iz pria od strane samih gostiju, medijskih izviješa, reklamom, argumentima prodaje i javnim odnosima (Public Relation - PR), ali i dogaajima bilo koje vrste koji su izazivali širu pozornost. 1.4 Izvori i nain postupanja Master- i Marketing planu Županije Šibensko - kninske prethode brojne studije i koncepti, izmeu ostalih: Strategija turizma za Hrvatsku, 3 integrirani DEG-Master plan za Hrvatsku, 4 strateški THR-Marketing plan za Hrvatsku, 5 UNDP- Studija razvoja Županije Šibensko - kninske, 6 UNDP/UNOPS Program provedbe za Županiju, Strategija Razvoja Hvratskog Turizma 2010, Zagreb 2003 DEG-Masterplan za HR THR Strategic Marketing Plan Croatian Tourism UNDP Development Study for Šibenik-Kin County UNDP/UNOPS: Šibenik-Kin County, Regional Operational Programme Master & Marketing plan turizma Šibensko kninske županije Poglavlje 1: Uvod UNDP/UNOPS Studije vezano uz agro-turizam 8 i proizvodnju ekološke hrane u Županiji, 9 Istraživanja o održivom razvoju otoka, 10 Turistiki koncept Nacionalnog parka Krka, 11 Koncept turistikog oznaavanja za Županiju, 12 Razvojni koncept Kornata 13 povezan sa lankom profesora Vladimira Skraia uz tu temu, Dobrim dijelom još uvijek primjenjiva analiza imidža iz godine 14 Disertacija pod temom Turizam i okoliš u Hrvatskoj 14 TOMAS-Studije 1997., I brojne druge. 15 Plan je nadalje rezultat brojnih razgovora s odgovornim osobama i nositeljima odluka u Županiji, osobito sa Službom prostornog ureenja, Turistikom zajednicom Hrvatske, Udrugom poduzetnika, Gospodarskom komorom i Lukom upravom, gradonaelnicima i odgovornima iz Turistike zajednice opina i gradova s kojima su održavani kako javni, tako i interni sastanci, te je svako podruje uprave i temeljito razgledano, direktorima Parkova Krke, Kornata i Vranskog jezera, upravama marina, hotela i kampinga, iznajmljivaima privatnog smještaja i privatnim ugostiteljima, malim poduzetnicima iz podruja seoskog,- ronilakog i specijalizirani oblika turizma; planinarskim i biciklistikim društvima i drugim nevladinim organizacijama (NGO), 16 na kraju i sa europskim organizatorima putovanja i organizatorima specijaliziranih ponuda, te s raznim putnikim i turistikim agencijama u Županiji Šibensko - kninskoj. Institut za turizam iz Zagreba je tijekom ljetne sezone proveo specijalno istraživanje Master- i Marketing plana. 17 U nastavku rada na TOMAS studijama 1994, i godine vršena je analiza zadovoljstva gostiju u Županiji. To nam omogue osvrt unatrag i usporedbu, ali otvara i znaajne spoznaje o razvoju ponude i odnosa cij
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks