Odluka o usvajanju ustavne tužbe - PDF

Description
SPIS: U-III / 443 / 2009 Odluka / rješenje: Odluka o usvajanju ustavne tužbe Odluka Hrvatskog sabora o izboru sudaca Ustavnog suda može se ispitivati sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina

Please download to get full document.

View again

of 17
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Devices & Hardware

Publish on:

Views: 8 | Pages: 17

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
SPIS: U-III / 443 / 2009 Odluka / rješenje: Odluka o usvajanju ustavne tužbe Odluka Hrvatskog sabora o izboru sudaca Ustavnog suda može se ispitivati sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina donošenja, ali u različitim stupnjevima i sa stajališta ispunjavanja uvjeta propisanih člankom 5. stavkom 1. Ustavnog zakona, što ovisi o naravi samog propisanog uvjeta. Provjera kvalifikacije da se osoba koja se kandidira za suca Ustavnog suda u pravnoj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem ograničena je na provjeru jesu li u kandidaturi sadržane činjenice iz kojih se može izvesti zaključak o ispunjavanju tog uvjeta. Ocjena o tome jesu li te činjenice dostatne da dovedu do zaključka o kandidatu koji se u pravnoj struci istaknuo znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem, kao i sama ocjena tih činjenica u isključivoj su nadležnosti Hrvatskog sabora. O načinu na koji će utvrđivati ispunjavanje uvjeta od najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci odlučuje sam Hrvatski sabor. Kontrola je ograničena samo na pitanje je li nadležni odbor Hrvatskog sabora mogao, iz svih uz prijavu dostavljenih dokumenata, a sagledavajući ih kao jednu cjelinu, utvrditi tu činjenicu. Ustavno pravo iz članka 54. stavka 2. Ustava implicira načelo jednakosti, no ima i postupovni aspekt pa ga treba razmatrati zajedno s odredbama Ustava koje u svojoj ukupnosti znače pravnu zaštitu . U tom dijelu ima dva aspekta: pozitivni, koji dovodi do zahtjeva za djelotvornim osiguravanjem pravne zaštite svakom pojedincunatjecatelju koji je pojedinačnim aktom, donesenim u natječajnom postupku za određeno radno mjesto ili dužnost, neosnovano stavljen u nejednak položaj u odnosu na druge natjecatelje iako ispunjava sve propisane uvjete natječaja, i negativni, koji dovodi do zahtjeva za djelotvornim sprječavanjem neosnovanih prigovora drugih natjecatelja prema svakom onom pojedincu-natjecatelju koji je u natječajnom postupku za određeno radno mjesto ili dužnost ispunjavao sve propisane uvjete natječaja te je za to radno mjesto ili dužnost izabran u skladu sa zakonom, pod uvjetima koji su jednako važili za sve natjecatelje. Objave: NN 65/09 Zaključak: Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina iz članka 66. ZUS-a povodom Odluke Hrvatskog sabora o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, klasa: /08-08/20 od 9. svibnja Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Aldo Radolović, Duška Šarin, Miroslav Šeparović i Nevenka Šernhorst, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula S. B. iz Z., na sjednici održanoj 30. travnja 2009., donio je O D L U K U I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Zpa-13/ od 15. listopada godine. III. Rješenje broj: U-III-443/2009 od 4. veljače stavlja se izvan snage. IV. Ova odluka objavit će se u Narodnim novinama . O b r a z l o ž e n j e 1. Podnositeljica je podnijela ustavnu tužbu protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Zpa-13/ od 15. listopada kojom je uvažen zahtjev mr. sc. M. J. za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina iz članka 66. Zakona o upravnim sporovima ( Narodne novine , broj 53/91., 9/92. i 77/92., u daljnjem tekstu: ZUS) i poništena Odluka Hrvatskog sabora o izboru tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, klasa: /08-08/20 od 9. svibnja 2008., u dijelu u kojem je za sutkinju Ustavnog suda Republike Hrvatske izabrana podnositeljica ustavne tužbe (u daljnjem tekstu: Odluka Hrvatskog sabora). U konkretnom slučaju, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora uputio je javni poziv za podnošenje kandidature za tri suca Ustavnog suda Republike Hrvatske ( Narodne novine , broj 26/08.). Kandidaturu je podnijelo 19 kandidata u odnosu na koje je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora jednoglasno zaključio da svi ispunjavaju propisane uvjete za suce Ustavnog suda. Nakon obavljenog javnog razgovora s kandidatima, taj je Odbor tajnim glasovanjem utvrdio užu listu s 4 kandidata koje će predložiti Hrvatskom saboru i po toj osnovi Hrvatskom saboru podnio Prijedlog odluke o izboru tri suca Ustavnog suda navodeći da sva 4 predložena kandidata ispunjavaju propisane uvjete za suce Ustavnog suda. Između predložena 4 kandidata Hrvatski sabor je tajnim glasovanjem za suce Ustavnog suda izabrao S. B., doc. dr. sc. M. J. i dr. sc. D. Š. Neizabrana kandidatkinja mr. sc. M. J., sutkinja Upravnog suda Republike Hrvatske, podnijela je Upravnom sudu zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina iz članka 66. ZUS-a, tvrdeći da su joj Odlukom Hrvatskog sabora povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom 44. u vezi s člankom 54. stavkom 2. Ustava, jer je Hrvatski sabor za sutkinju Ustavnog suda izabrao kandidatkinju koja nije dokazala da ima najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, što je uvjet za izbor suca Ustavnog suda propisan člankom 5. stavkom 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ( Narodne novine , broj 99/99., 29/02. i 49/02. pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Upravni sud je zahtjev neizabrane kandidatkinje mr. sc. M. J. prihvatio i poništio osporenu Odluku Hrvatskog sabora u dijelu u kojem je za sutkinju Ustavnog suda izabrana S. B. U ovom ustavnosudskom postupku Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi koju je podnijela izabrana sutkinja Ustavnog suda S. B. protiv navedene presude Upravnog suda. 2. Podnositeljica ustavne tužbe smatra da su joj presudom Upravnog suda povrijeđena ustavna prava zajamčena drugim dijelom odredbe članka 54. stavka 2. Ustava (svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost) u vezi s ustavnim jamstvom jednakosti svih pred zakonom, propisanim člankom 14. stavkom 2. Ustava, u okviru načela vladavine prava propisanog člankom 3. Ustava. Navodi podnositeljice ustavne tužbe u konačnici su usmjereni prema povredi njezinog ustavnog prava na rad, zajamčenog člankom 54. stavkom 1. Ustava. Prema mišljenju podnositeljice Upravni sud se protivno Ustavu i zakonu upustio u ispitivanje (navodne) materijalne povrede zakona (navodno) učinjene Odlukom Hrvatskog sabora o izboru sudaca Ustavnog suda . Ovu tvrdnju podnositeljica obrazlaže navodima da je odluka Hrvatskog sabora o izboru sudaca Ustavnog suda politički akt vlasti ( akt vladanja ) koji najviše zakonodavno i predstavničko tijelo Republike Hrvatske donosi neposredno na temelju ustavnih ovlaštenja, te da se kontrola takvih akata može provoditi samo u dijelu koji se odnosi na postupak njihova donošenja (tzv. kontrola formalne ustavnosti). Pritom se podnositeljica poziva na stajalište Ustavnog suda izraženo u brojnim odlukama, npr. U-III-437/1996, U-III- 620/1998 koje glasi: Iako Odluka DSV-a pripada u krug tzv. akata vladanja, ona je istodobno i pravno vezani akt državnog tijela koje je u postupku imenovanja vezano postupovnim pravilima, te kao i svi ostali akti vladanja bilo kojeg državnog tijela podliježe ocijeni ustavnosti i zakonitosti sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina donošenja. Podnositeljica smatra da praksa Ustavnog suda jasno pokazuje da je čak i kod akata vladanja koji nemaju izrazito političku narav, kao što su odluke Državnog sudbenog vijeća, ustavnosudska kontrola ograničena samo na poštivanje postupovnih pravila, to jest na kontrolu načina i postupka donošenja tih akata. S obzirom na navedeno, a i na činjenicu da Upravni sud, za razliku od Ustavnog suda, nije ustavna institucija, podnositeljica smatra da kontrola političkih akata vladanja koju provodi Upravni sud na temelju zakonske ovlasti iz članka 66. ZUS-a ne smije prelaziti granice do kojih je i samom Ustavnom sudu dopušteno kontrolirati takve političke akte. U konkretnom slučaju Upravni sud je, prema mišljenju podnositeljice, prekoračio te granice i upustio se u dokazivanje i ispitivanje je li Hrvatski sabor pravilno protumačio i primijenio materijalne odredbe članka 5. Ustavnog zakona. Podnositeljica smatra da je isključivo Hrvatski sabor ovlašten, kroz parlamentarnu praksu, tumačiti što se ima smatrati istaknutim znanstvenim ili stručnim radom , istaknutim javnim djelovanjem i radnim iskustvom u pravnoj struci i što će smatrati dokazom ispunjavanja tih uvjeta, pa treća osoba nije ovlaštena tvrditi niti je Upravni sud ovlašten presuditi da su toj trećoj osobi neposredno povrijeđena njezina ustavna prava zbog toga što se ne slaže s tumačenjem tih neodređenih pravnih pojmova koje je dao Hrvatski sabor. Nadalje, podnositeljica ističe da se u postupku iz članka 66. ZUS-a ne radi o upravnoj stvari u kojoj Upravni sud ispituje (ne)zakonitost, već (ne)ustavnost pojedinačnih akata (u smislu povreda ustavnih prava), što je izvorna ustavna nadležnost Ustavnog suda. Stoga smatra da Upravni sud u tom postupku ne smije imati veće ovlasti od onih koje prema Ustavu ima Ustavni sud u ispitivanju povreda ustavnih prava u pojedinačnim slučajevima. Budući da Ustavni sud ima isključivo ovlast ukidanja neustavnih pojedinačnih akata, prema mišljenju podnositeljice, ustavnopravno je neprihvatljivo i nedopušteno da Upravni sud sam sebi daje veće ovlasti u zaštiti prava građana no što ih ima Ustavni sud po sili samog Ustava. U tom smislu, izreku presude o poništavanju dijela Odluke Hrvatskog sabora smatra ustavnopravno neprihvatljivom. Podnositeljica ukazuje i na nedostatak aktivne legitimacije mr. sc. M. J. u konkretnoj stvari, odnosno na nedostatak obrazloženja Upravnog suda zbog čega priznaje mr. sc. M. J. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva. Podnositeljica smatra da Odluka Hrvatskog sabora ni na koji način ne utječe na osobnu pravnu situaciju mr. sc. M. J., jer se i prema ocjeni samog Upravnog suda presudom ne mijenja njezin pravni status neizabrane kandidatkinje u postupku izbora sudaca Ustavnog suda. Smatrajući da mr. sc. M. J. Odlukom Hrvatskog sabora očito nije povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu, podnositeljica smatra da je Upravni sud mr. sc. M. J. u konkretnom slučaju zapravo dao ovlasti državnog odvjetnika, budući da prema odredbi članka 2. stavka 4. ZUS-a u slučaju kad je povrijeđen zakon u korist pojedinca upravni spor može pokrenuti samo nadležni državni odvjetnik. 3. U pravodobnoj dopuni ustavne tužbe od 18. veljače podnositeljica ističe i povredu ustavnog prava na pravično suđenje zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava. Prema mišljenju podnositeljice, Upravni sud je bio dužan razmotriti dokumentaciju svih 19 kandidata i utvrditi koju i kakvu dokumentaciju je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora priznavao kao dokaz o radnom iskustvu u pravnoj struci. Budući da je Upravni sud razmatrao jedino kandidaturu podnositeljice, time je podnositeljica dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na sve druge kandidate koji nisu priložili potvrde poslodavaca kao dodatni dokaz, a pozvani su na javni razgovor. Podnositeljica nadalje ističe da joj je bilo uskraćeno pravo očitovanja na podneske mr. sc. M. J. koje je dostavila Upravnom sudu tijekom upravnosudskog postupka. Citirajući novinske članke iz kojih je prema mišljenju podnositeljice razvidno da je mr. sc. M. J. zbog svog položaja sutkinje Upravnog suda imala povlašten položaj u upravnosudskom postupku, podnositeljica izražava sumnju u nepristranost Upravnog suda Uz dopunu ustavne tužbe podnositeljica je, samoinicijativno, dostavila: - potvrdu gđe L. T. A. koja je u doba rada podnositeljice ustavne tužbe u Međunarodnom vijeću za rehabilitaciju žrtava mučenja (International Rehabilitation Council Centre for Torture Victims, RCT-IRCT), danskoj međunarodnoj humanitarnoj organizaciji, predstavništvu Zagreb (u daljnjem tekstu: međunarodna humanitarna organizacija) bila ovlašteni zastupnik te međunarodne organizacije i voditeljica projekta, te - potvrdu Z. b. d.d. o poslovima koje je obavljala za vrijeme rada u banci U drugoj dopuni ustavne tužbe od 3. ožujka 2009., također pravodobnoj, podnositeljica opisuje navodni utjecaj mr. sc. M. J., kao sutkinje Upravnog suda, na rad Upravnog suda u njezinu predmetu. 4. Upravni sud je osporenom presudom, nakon provedenog postupka u kojem je pribavio očitovanje Hrvatskog sabora, podnositeljice ustavne tužbe, te dr. sc. M. J. i dr. sc. D. Š., uvažio zahtjev mr. sc. M. J. podnesen na temelju članka 66. ZUS-a i poništio Odluku Hrvatskog sabora u dijelu u kojem je za sutkinju Ustavnog suda izabrana podnositeljica ustavne tužbe. Tumačeći odredbe Ustavnog zakona kojima su propisani uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda te postupak izbora, Upravni sud je zaključio da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora može sačiniti listu samo od onih kandidata koji su dostavili potpunu dokumentaciju kojom dokazuju da ispunjavaju uvjete za suca Ustavnog suda. Upravni sud je utvrdio da je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, a slijedom njega i Hrvatski sabor, glede ispunjavanja uvjeta S. B. za sutkinju Ustavnog suda, imao u vidu samo potvrdu Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, kojom se potvrđuje da S. B., zaposlena u Uredu za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, na radnom mjestu predstojnice Ureda na neodređeno vrijeme od 18. veljače 2004., na dan 28. travnja ima ukupno 15 godina, 9 mjeseci i 26 dana radnog staža. Prema stajalištu Upravnog suda iz te potvrde ne može se iščitati da S. B. ispunjava uvjete iz članka 5. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, tj. da je diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci . Naime, Upravni sud smatra da ta potvrda služi kao dokaz o ispunjavanju uvjeta radnog iskustva u pravnoj struci stečenog u Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 18. veljače do 28. travnja 2008. , dok je za ostali radni staž podnositeljica trebala pridonijeti potvrde njezinih ranijih poslodavaca, osobito međunarodne humanitarne organizacije i Z. b. d.d. Prema stajalištu Upravnog suda, radna knjižica, presliku koje je uz prijavu priložila podnositeljica, nije dokaz o tome da se radi o ostvarenom radnom stažu u pravnoj struci, jer je uz radnu knjižicu trebalo priložiti potvrde od svih poslodavaca kod kojih je navedena kandidatkinja bila zaposlena, a u kojim potvrdama se mora naznačiti na kojim poslovima je ista radila, tj. da li se radi o ostvarenom radnom stažu u pravnoj struci. . Budući da je takav dokaz podnositeljica ustavne tužbe dostavila samo za rad u Vladi, Hrvatskom saboru i Ustavnom sudu , a ne i za rad kod ostalih poslodavaca navedenih u radnoj knjižici, Upravni sud nije mogao ocijeniti je li rad S. B. kod ostalih poslodavaca ostvaren u pravnoj struci . Slijedom toga, Upravni sud smatra da ni Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora nije mogao zaključiti da podnositeljica ispunjava uvjete za suca Ustavnog suda u smislu članka 5. Ustavnog zakona. Time su, prema ocjeni Upravnog suda, povrijeđena ustavna prava podnositeljice zahtjeva mr. sc. M. J., zajamčena člankom 44. u svezi s člankom 54. stavkom 2. Ustava (svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe i svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost). Pored navedenog, Upravni sud je izrazio stajalište da tražene uvjete kandidati prijavljeni na natječaj moraju ispunjavati i o tome priložiti dokaze najkasnije do posljednjeg dana roka za podnošenje prijave na natječaj. Zaključno, očitujući se o aktivnoj legitimaciji podnositeljice zahtjeva mr. sc. M. J., Upravni sud je naveo da je ona neovisno o činjenici da se ovom odlukom ne mijenja njezin pravni status neizabranog kandidata, aktivno legitimirana za podnošenje zahtjeva u konkretnoj stvari, pa je s obzirom na navedeno trebalo temeljem članka 66. Zakona o upravnim sporovima, a odgovarajućom primjenom članaka 39. stavak 2. i 40. stavka 1. istog Zakona zahtjev uvažiti i Odluku Hrvatskog sabora od 9. svibnja godine u osporenom dijelu poništiti. 5. Ustavni sud je od Hrvatskog sabora zatražio očitovanje na navode ustavne tužbe, kao i dokumentaciju Hrvatskog sabora koja se odnosi na izbor sudaca Ustavnog suda od do danas. U svom očitovanju Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora ističe da je glede ispunjavanja uvjeta podnositeljice za sutkinju Ustavnog suda imao u vidu cjelokupnu dokumentaciju koju je podnositeljica priložila uz prijavu, uključujući i radnu knjižicu, koja je javna isprava. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora ističe da niti u jednom pozivu nadležnog Odbora Hrvatskog sabora za predlaganje kandidata za izbor sudaca Ustavnog suda, počevši od onog objavljenog u Narodnim novinama , broj 127/00., nije bilo izrijekom navedeno koju su dokumentaciju, osim životopisa, kandidati dužni podnijeti za dokazivanje najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, odnosno nisu bili taksativno navedeni prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog u smislu članka 6. stavka 2. Ustavnog zakona. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora u svim je postupcima izbora sudaca Ustavnog suda, provedenima od 2000/2001 do danas, utvrđivao pravovaljanim i kandidature onih kandidata koji su priložili samo radnu knjižicu ili njezinu presliku i onih koji su priložili samo potvrde poslodavaca i onih koji su priložili oboje, u cijelosti ili djelomično. Nadalje, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora ističe da je Upravni sud osporenu presudu donio nakon razmatranja samo natječajne dokumentacije kandidatkinje S. B., a da nije razmatrao dokumentaciju ostalih 18 kandidata, čije je kandidature nadležni Odbor Hrvatskog sabora također utvrdio pravovaljanima. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora smatra da bi Upravni sud - da je to učinio - utvrdio da je 7 kandidata podnijelo samo izvornike ili preslike radnih knjižica, 7 kandidata samo potvrde poslodavaca, a 5 kandidata podnijelo je i izvornike ili preslike radnih knjižica i sve ili samo neke potvrde poslodavaca. Nadležni Odbor Hrvatskog sabora sve je takve kandidature utvrdio pravovaljanima. Za Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora nije bilo razloga koji bi doveli u sumnju podatke koje je podnositeljica navela u svom životopisu glede poslova koje je obavljala u Z. b. i međunarodnoj humanitarnoj organizaciji, a koje je Upravni sud doveo u pitanje. Da je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora smatrao potrebnim ispitati mogu li se poslovi koje je podnositeljica obavljala u Z. b. i međunarodnoj humanitarnoj organizaciji smatrati radnim iskustvom u pravnoj struci, onda bi zatražio i posebne dokaze o tome. Konačno, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora ukazao je i na dokumente Komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) Vijeća Europe, koji sadrže smjernice i preporuke za izbor sudaca ustavnih sudova, a koje je Hrvatski sabor dosada uvažavao i uvažavat će ubuduće . Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora posebno ističe da je zbog ovog slučaja, u povodu predstojećeg izbora tri suca Ustavnog suda, Hrvatski sabor po prvi put u svojoj parlamentarnoj praksi u Pozivu od 10. veljače ( Narodne novine , broj 18/09.) izrijekom i taksativno naveo koju dokumentaciju kandidati moraju priložiti. No, smatra da ta promjena parlamentarne prakse ni na koji način neće utjecati na ovlasti i d
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks