Medijska Kultura (1)

Description
medijska kultura

Please download to get full document.

View again

of 10
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Documents

Publish on:

Views: 2 | Pages: 10

Extension: DOCX | Download: 0

Share
Transcript
  KAKO NASTAJE FILMSKA SLIKA Osnovno obilježje filma i televizije je slika pokreta. Za jednu sekundu filma potrebne su 24 sličice. Gledatelji u kinu kretanje vide ka o iluziju. Iluzija nastaje, nakon kratkog osvjetljenja mehanički sustav u kameri povlači i osvjetljava sličicu po sličicu. Što rezultira doživljaj kontinuiranog pokreta. To se događa zbog tromosti ljudskog oka (perzistencija ili upornost ljudskog vida)   stvara se privid, kretanje pa izgleda da su slike odnosno likovi živi, ali nisu. Thaumatrop 1825    je uređaj koji na jednostavan način  prikazuje efekt prividnog kretanja. To je zapravo kartonska ploča koja sa svake strane sadrži  po jedan crtež. Npr. na jednoj strani je nacrtana prazna krletka,  a na drugoj ptica. Kada se  pomoću vrpce ta ploča brzo okreće, promatraču se čini da se ptica nalazi u krletki. Taj privid nastaje kada prednja slika prelazi u stražnju što gledatelj ne vidi. Oko zadržava ranije viđenu sliku koja se pretapa u sljedeću. To se isto događa u filmskoj projekciji gdje se stapaju  pokreti. Filmski snimiti osobu u kretanju znači 24 puta u sekundi fotografski zabilježiti nečiji  pokret. FILM  je masovno-komunikacijski, masovno- društveni i politički fenomen, gospodarstvena grana, komunikacija, umjetnost. Nazivamo ga još slikopisom. Film (pokretna slika). Trajanje filma : Kratkometražni do 30 m in, Srednjemetražni 60 min , Dugometražni 90 minuta i duže   Filmski rodovi: U sv akodnevnoj komunikaciji uobičajen je naziv žarn od lat. Genus - rod, vrsta Filmki rod je nadređen pojam koji obuhvaća:   Dokumentarni film  je onaj filmski uradak koji se tematski i sadržajno oslanja na događaje u stvarnosti. Za razliku od igranog filma njega ne obilježava izmišljeni i namješteni događaji, već stvarni, istiniti. U njemu nema glume, nego je autor prenio iz prirode ljude, događaje i stvari na film. Prvi dokumentarni filmovi potječu s početka 20. stoljeća. Prvi put izraz ”dokumentarni film” pojav io se 1926. godine. Najbolji primjeri su BBC, Nacional Geographic i History channel koji danas snimaju veliku većinu dokumentaraca.   Animirani film  još nazivamo crtani film. On je po svojim osnovnim oblicima najbliži igranom filmu. Sav je usredotočen na zamišljene mogućnosti. Za razliku od igranog filma ili dokumentarnog filma, u crtanom filmu su likovi i pozadina su rukom nacrtani i filmskom tehnikom oživljeni. Za jednu sekundu animiranog filma potrebne su 24 sličice, tako da se ubrzanim prikazivanjem dobiva dojam, zbog tromosti oka, da su slike odnosno likovi živi, ali nisu. Uz sliku se dodaje zvuk: govor, glazba, šum i sl. Najveći proizvođači crtani h filmova su SAD i Japan. (Pustolovine Toma Sawyera). Igrani film   obilježaja postojanje priče i likova (glumaca). Prikazuju se njihovi međusobni odnosi. Igrani film najčešće je proizvod mašte, manje se oslanja na stvarnost. U igranom filmu se ˝igra˝ i namješta za potrebe filmske priče. Igrani film je stvorio filmsku industriju.   Obrazovni (znanstveni) Eksperimentalni film Propagandni film Vrste filmova: komedija, drama, triler, horor, pustolovni, ljubavni...  POVIJEST FILMA 28.12.1895. izašao prvi nijemi film, a 1924. prvi film sa slikom i zvukom. Podsjećanje na rođendan filma:    Na velikom pariškom Bulevaru kapucina istaknut je 28.12.1895. plakat KINEMATOGRAF LUMIERE kojim su građani pozvani u Grand Cafe u tzv . indijski salon, te se taj datum  prihvaća kao dan kada je rođena ˝nova umjetnost˝.   Oni koji su ušli nisu ni slutili na kakvom se događaju nalaze. Iz kavane su izlazili preplašeni i zapanjeni, te s velikim uzbuđenjem zvali ostale prolaznike da vide čudo neviđeno. Bio je to kinematograf, ulazak u novo razdoblje masovne komunikacije posredovanjem pokretnih slika. Braća Louis i Auguste Lumiere  priredili su prvu javnu filmsku predstavu, pa ih nazivamo ˝ očevima filma ˝ .  Na toj predstavi  prikazani su filmovi:  Izlazak radnika iz tvornice.   FILM I DRUGE UMJETNOSTI Kad se govori o filmu često se spominje činjenica da je film sinteza niza umjetnosti, bilo to likovne, fotografije, književnosti, glazbe i drugih. želi se reći da filmski uradak uzima elemente drugih umjetnosti i iz toga stvara jednu novu cjelinu. često se spominje kao sedma umjetnost. FILM  –   FOTOGRAFIJA, SLIKARSTVO I STRIP S obzirom na vizualni sastav film je najbliži slikarstvu i fotografiji jer je riječ   o fotografijskoj i zvučnoj registraciji zbivanja u stvarnosti. Prezentacije slika su se najviše približile filmu. Filmu i slikarstvu je zaječnički okvir. Slika i fotografija smješteni su u jednom okviru koji ih dijeli od stvarnosti. Redatelj, slikar, foto graf odlučuju što će se naći u okviru. Slikarstvu i filmu zajedničko je svjetlost i  boja, a scenografija i kostimografija zajedničko filmu,  slikarstvu i kazalištu. Filmski prizor izgleda poput slike. film i strip- Povezuju ih slični pripovjedni, a posebice  slikovni oblici (posebice animirani film i strip). film spoj slike i zvuka, a strip slike i riječi, zbog čega dolazi do strukturalnih razlika (razlika u načinu izražavanja). I u stripu pronalazimo kadar, plan, kut snimanja, osvjetljenje, montažu i druga filmska izražajna sredstva.   FILM I KNJIŽEVNOST(ROMAN)  bitni zbog velikoga broja filmova koji predstavljaju films ku obradu nekoga književnog djela. osnovna poveznica je  narativnost.. pisac stvara svjetove koji su najčešće plod njegove mašte, filmski stvarate lj polazi od zbilje pred objektivom kamere, u književnom djelu svaki čitatelj opis, primjerice neke kuće, doživljava na svoj način, stvara svoje individualno viđenje, u filmu to nije tako. Kad na platnu vidimo snimak kuće, to je ta kuća, jednaka za sve gledatelje. Film prikazuje pojedinačne osobe i stvari. Filmska slika uvijek prikazuje nešto konkretno, što samo po sebi ne predstavlja ni znak ni simbol. Kad čitamo neku knjigu, nakon što smo je pročitali, nadograđujemo pročitano na vizualan način, stvaramo s like koje je u nama pobudio tekst. Nakon gledanja filma koji je zvučno i slikovno završen mi ga verbalno nadograđujemo, interpretiramo. U njemu se javlja dijalog. Hoćemo li film doživjeti kao lirski ili dramski ovisi o tehnici komentara (autorskom viđenju) . Film je poglavito umjetnost s epskim sadržajem, što se može nadograditi dramskim i lirskim elementima. Poznato je da ono što se ne može prenijeti opisom, uspješno dočarava slika. roman i film pričaju autori (pisac i redatelj) s time da književnik nikada nije kadar opisati neki prizor ili događaj tako temeljito kao što je to kadar redatelj filma. Pisac opisuje radnju, likove, ambijent, temu i drugo odabirom riječi. Primaran je odnos: priča —   pisac. U filmu se izražajnost temelji na odnosu priče i objektivne stvarnosti, a to znači da znatnu ulogu ima i slučaj.  FILM I GLAZBA Film se uspoređuje s glazbom jer se odvija u vremenu kao i glazba. film glede ritma, melodije i harmonije nudi iste mogućnosti kao i glazba. Filmaši su vrlo rano  počeli istraživati glazbene mogućnosti filma, već u razdoblju nijemoga filma. Kako se film  prikazuje stalnom brzinom, danas od 24 sličice u sekundi, autor filma može imati potpuniju kontrolu nad ritmom nego što je ima skladatelj. Neovisno o ekspresiji glazbe, u filmskoj umjetnosti glazba je dugo vremena bila u drugom planu, podređena slici.. u posljednje vrijeme glazba postaje ravnopravnija slici, danas film na nju reagira na drukčiji način. Tome  pridonosi njezina popularnost, bolje reći slušanost.   F ILM I KAZALIŠTE    povezani su od prvih dana kinematografije. Braća Lumiére i Georges Méliés snimaju prizore na način kao da se zbivaju u kazalištu. Glumci ulaze u kadar, nešto izvedu pred kamerom i izlaze iz kadra. Kamera je statična, sve se snima iz istog kuta i iz iste ud aljenosti. Gledatelj sve vidi na jednak način. Kao što bi taj prizor vidio da sjedi u kazalištu. U razvoju kinematografije ubrzo se uočilo da film ne podnosi kazališni način glume i kazališnu scenografiju, da je to drukčiji medij. Dolazak zvučnoga filma  om ogućio  je napuštanje kazališnoga načina prikazivanja, što je zamijenjeno autentičnošću glume, scenografije i kostimografije. Time je film dobio na uvjerljivosti. Kazalište nasuprot filmu ima veliku prednost: ono je živo. publika u kinematografu nikada ne d olazi u neposredan doticaj s glumcima. No, film danas može raznim tehnikama snimanja i projekcije stvoriti iluziju da je i to moguće. Filmska umjetnost iz kazališta uzimala sadržaje i poznate glumce.  Filmska umjetnost objedinjuje umjetnosti  —     pripovjedačke , dramske, slikovne i glazbene, s mogućnošću da ih mehanički reproducira, odnosno nadograđuje specifičnim izražajnim sredstvima. Film od književnosti preuzeo tehniku pripovijedanja, od kazališta književni  predložak, fabularnu strukturu, scenografiju, kosti mografiju i glumu, od opere i baleta pokret i glazbu, a iz likovne umjetnosti i fotografije okvir, kompoziciju i planove.   PROCESI PRILIKOM DOŽIVLJAVANJA FILMA   Svaki čovjek drugačije doživljava film.   Prilikom odrastanja čovjek prolazi kroz 4 različita procesa doživljavanja filma:   1)   Participacija- gledajući film djeca sama sebe dodaju kao novi lik u priču. 2)   Identifikacija- dolazi u kasnijoj dobi, dijete se poistovjećuje s glavnim junakom u filmu (raduje se, strepi, smije i žalosti). Može doći do negativne identifikacije. Dijete se poistovjećuje s negativnim likom i njemu poklanja svoje simpatije. Djeca žele  pridobiti divljenje i poštovanje ostalih vršnjaka, te se onda poistovjećuju s kriminalcima i nasilnicima.  3)   Distanciranje-  javlja se od 12.godine. Gledala c se odupira sve što film sugerira (ubijanje, nasilje, rat). Dijete ne prihvaća njegovu ideju - ne slaže se s tim.  4)   Projiciranje- ono što je viđeno na filmu, mogu prenijeti u vlastiti život. Pokušava riješiti neki problem. Kod nekih pojedinaca ova faza može izostati.   Dječji filmovi su:   - Dječji amaterski film  -Film o djeci - Pravi dječji film (film za djecu)    FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA   Film je sve ono što se nalazi na filmskoj vrpci i što  biva oživljeno tehnikom projekcije.   -kadar -okvir -objektiv -filmski plan -kut snimanja -pokreti kamere -osvjetljenje -crno-bijeli film i film u boji -zvuk -preobrazba pokreta -filmske spone (interpunkcije) - montaža  -scenografija, kostimografija i maska -gluma. KADAR Okvir, temeljna jedinica svakog filma. Svaki film se sastoji od niza kadrova. Najmanji mogući kadar je snimka na filmskoj vrpci. Kadar temeljna jedinicu filma . Neprekinuti, kontinuirani vremensko-  prostorni niz nekog prizora. Možemo još reći : kadar je osvijetljeni, kontinuirani dio filmske vrpce. Kadrove razlikujemo prema nastanku: -kadrovi nastali tijekom snimanja -   snimateljski ili tehnički , (Tehnički kadar je snimljeni dio filma od uključenja do isključenja kamere)  -kadrovi koji se nalaze u snimljenom i prikazivanom filmu- montažni ili redateljski kadrovi  ( umontirani u film). Redateljski kadar je neprekinuti filmski snimak između dva reza (rez je mjesto gdje su spojena dva kadra), kraći od tehničkoga kadra. - Kadrove možemo dijeliti i prema duljini. Tada razlikujemo kratke i duge kadrove , te kadrove realne duljine . Duljina kadra ovisi o sadržaju koji se prikazuje (prikaz panorame nekoga grada vjerojatno će trajati dulje od prizora detalja šake)   Filmski kadar može biti statičan ili dinamičan.  D inamičnost ovisi o stanju kamere, kreće  li se kamera ili stoji na mjestu. kadar snimljen pokretnom kamerom naziva se dinamičan kadar  . -razlikujemo dubinske i plošne kadrove , odnosno kadrove srednje ( realne ) dubine.  Dubinski kadar prikazuje sve planove slike (prednji, srednji, pozadinu), u njemu je jednako oštar okoliš i lik, realističniji   od plošnoga.   U filmu istodobno možemo uočiti događanja u  prvom planu (primjerice neki razgovor), reakciju onoga na koga se izgovoreno odnosi (srednji  plan) i nezainteresiranost grupe ljudi u dubini sobe (u samoj pozadini).
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks