Izazovi u Primjeni i Tumačenju Konvencije u Republici Hrvatskoj

Description
U članku Maše Marochini Zrinski prikazane su metode tumačenja koje Europski sud koristi u svom radu, kao i problemi koji nastaju korištenjem navedenih metoda tumačenja, s obzirom na to da se praksa Europskog suda i način na koji Sud tumači Konvenciju uvelike razlikuju od pozitivističke primjene prava karakteristične za Republiku Hrvatsku

Please download to get full document.

View again

of 24
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Documents

Publish on:

Views: 2 | Pages: 24

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
  423 Dr. sc. Maša Marochini Zrinski 1   Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci IZAZoVI U PRIMJENI I TUMAčENJU KoNVENCIJE U REPUBLICI HRVATSKoJ UDK: 342. 7(4) Primljeno: 15. 12. 2017. Izvorni znanstveni rad  Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao najvažniji paneuropski ugovor za zaštitu ljudskih prava te Europski sud za ljudska prava, kao tijelo zaduženo za nadzor nad primjenom Konvencije, danas imaju veliki značaj u Republici Hrvatskoj prije svega svojim utjecajem na rad hrvatskih sudova i ostalih nadležnih tijela. U ovom radu će biti prikazane presude i odluke Suda protiv Republike Hrvatske koje su, prema mišljenju autorice, značajne za hrvatski pravni poredak, neke jer su potaknule legislativne promjene, neke jer su bile pokretač promjena u ponašanju nadležnih hrvatskih tijela, a neke jer su izazvale kontroverze među hrvatskom javnosti prvenstveno zbog načina na koji Europski sud primjenjuje i tumači Europsku konvenciju. Iz potonjeg razloga u radu su prikazane i metode tumačenja koje Europski sud koristi u svom radu, kao i problemi koji nastaju korištenjem navedenih metoda tumačenja, s obzirom na to da se praksa Europskog suda i način na koji Sud tumači Konvenciju uvelike razlikuju od pozitivističke primjene prava karakteristične za Republiku Hrvatsku. Kljune rijei:  Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava, Europski sud za ljudska prava, tumačenje Konvencije, presude i odluke protiv Republike Hrvatske 1. UVoD Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: Konvencija, Europska konvencija) 2  stupila je na snagu u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: RH) 5. studenog 1997., nakon ratikacije i prihvaćanja u Hrvatskom saboru. Prvo vrijeme nakon stupanja na snagu nije naišla na veliki odjek u hrvatskoj  javnosti, 3  no već početkom 2000. godine počela se javljati svijest građana (i dakako njihovih zastupnika) o mogućnosti zaštite temeljnih ljudskih prava pred Europskim 1  Dr. sc. Maša Marochini Zrinski, docent, Katedra: Teorija prava i države, ljudska prava, lozoja  prava i javna politika, Department for Theory of Law and State, Human Rights, Philosophy of Law and Public Policy, Institucija: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hahlić 6, 51000 Rijeka, Faculty of Law, University of Rijeka, email adresa: mmarochini@pravri.hr, br. tel.: 051 359533. 2  (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pročišćeni tekst, MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10. 3  Iako je već prvi dopušteni zahtjev protiv RH podnesen 1998. u predmetu Truhli protiv Hrvatske, zahtjev br. 45424/99, od 28. VI. 2001. Dr. sc. Maša Marochini Zrinski: Izazovi u primjeni i tumačenju Konvencije u Republici HrvatskojZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 55, 2/2018., str. 423.- 446.  424 sudom za ljudska prava (dalje u tekstu Sud, Europski sud). U tekstu koji slijedi bit će prikazane pojedine presude Suda protiv Republike Hrvatske, značajne za hrvatski pravni poredak. Razloge za njihov značaj možemo naći u legislativnim promjenama koje su potaknule, te u promjenama u ponašanju nadležnih hrvatskih tijela koje su pokrenule. Nadalje, neke od prikazanih presuda i odluka izazvale su kontroverze među hrvatskom javnosti prvenstveno zbog načina na koji Europski sud primjenjuje i tumači Europsku konvenciju. Upravo je zadnji navedeni razlog i motiv za pisanje ovog rada. 2. UKRATKo o EURoPSKoJ KoNVENCIJI I NJENoJ PRIMJENI Konvencija u svom srcinalnom tekstu sadrži trinaest suštinskih prava, ne računajući članak 1. koji sadrži opću obvezu država o poštovanju ljudskih prava kao i obvezu država osigurati svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom prava i slobode zajamčene Konvencijom. Do danas je prošla kroz mnoge izmjene putem Protokola (nikada izvorni tekst Konvencije nije mijenjan), kako onih koji proširuju katalog zajamčenih prava za čije stupanje na snagu nije potrebna ratikacija svih država ugovornica, tako i onih koji mijenjaju nadzorni sustav nad primjenom Konvencije (za čije je stupanje na snagu potrebna ratikacija svih država potpisnica Konvencije). Tako je do danas uz Konvenciju doneseno šesnaest protokola, od čega je 14 na snazi, dok su Protokoli 15. i 16. otvoreni za potpisivanje. 4  Prava zajamčena Konvencijom temeljna su građanska i politička prava, dok su Protokolima dodavana građanska i politička, ali i prava koja imaju određene ekonomsko-socijalne aspekte (poput prava na mirno uživanje vlasništva i prava na obrazovanje). Svakako je Konvencija jedan od najvažnijih dokumenata za zaštitu ljudskih prava, no njen značaj prije svega proizlazi iz rada Europskog suda za ljudska prava. Europski sud ustanovljen je 1959. u kojem trenutku se pojedinci nisu mogli neposredno obraćati Sudu, već isključivo putem Europske komisije za ljudska prava (dalje u tekstu: Komisija). Ključne promjene u nadzornom sustavu nad primjenom Konvencije nastupile su 1998. stupanjem na snagu Protokola 11., ukidanjem Komisije i ustanovljenjem novog, stalnog Suda. Također, od stupanja na snagu Protokola 11. pojedinci imaju pravo izravnog obraćanja Sudu, a sve države dužne su prihvatiti nadležnost Suda za odlučivanje u sporovima. Sljedeća velika promjena 4  Protokolom br. 15. predviđaju se sljedeće značajne izmjene: načelo supsidijariteta i doktrine o slobodnoj procjeni unesene su u preambulu Konvencije; skraćuje se rok za podnošenje zahtjeva sa šest na četiri mjeseca; izmijenjena je gornja dobna granica kandidata za suca Europskog suda; te donosi određene izmjene u pogledu kriterija značajne štete. Protokolom br. 16. uvodi se savjetodavna funkcija Europskog suda u svezi s tumačenjem i interpretacijom Konvencije i sudske prakse. Republika je Hrvatska u srpnju 2016. potpisala Protokol 15. uz još 44 države članice Vijeća Europe, a isti će, s obzirom na karakter izmjena, stupiti na snagu kada ga raticiraju sve države članice (u listopadu 2017. je raticiran od strane 35 država članica). Protokol 16. je potpisan od strane 10 država članica, a raticiran od strane 8. Republika Hrvatska u listopadu 2017. još nije niti potpisala, niti raticirala navedeni Protokol. Isti će stupiti na snagu kada ga raticira 10 država članica. http://www.echr.coe.int/pages/home.aspx?p=basictexts. Dr. sc. Maša Marochini Zrinski: Izazovi u primjeni i tumačenju Konvencije u Republici HrvatskojZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 55, 2/2018., str. 423.- 446.  425 u nadzornom sustavu nastupila je 2010. stupanjem na snagu Protokola 14. 5  Cilj donošenja ovog protokola bio je prije svega olakšati ltriranje nedopuštenih predmeta uvođenjem instituta suca pojedinca kao i smanjiti opterećenje Vijeća od 7 sudaca prenošenjem dijela nadležnosti na Odbore od 3 suca. Kada govorimo u uvjetima dopuštenosti za podnošenje zahtjeva Sudu, oni su zapravo vrlo jasni i određeni, te propisani čl. 34. i 35. Konvencije. Usprkos tome, upravo je najveći broj zahtjeva podnesen Europskom sudu nedopušten jer ne udovoljava jednom od propisanih uvjeta. Valja spomenuti i problem koji se javljao vezan uz zahtjeve proglašene nedopuštenim od suca pojedinca a koji je to mogao učiniti bez davanja ikakvog obrazloženja. No, od lipnja 2017., umjesto pisma kojim ih se obavještava da je njihov zahtjev proglašen nedopuštenim, podnositelji zahtjeva zaprimit će odluku suca pojedinca u kojoj će isti navesti na kojim je osnovama i iz kojih razloga zahtjev odbačen kao nedopušten. Ono što ostaje jest nemogućnost ulaganja žalbe kao i brisanje predmeta s liste zahtjeva nakon donošenja ove odluke. Ova promjena potaknuta je zahtjevima država ugovornica, kao i pravnicima koji se bave zaštitom ljudskih prava. 6 U odnosu na Republiku Hrvatsku, Sud je u 2016. godini ispitao 678 zahtjeva, od čega je čak 639 proglašeno nedopuštenim. 7  Dakle, Sud je odlučivao o povredama konvencijskih prava u svega 34 predmeta te je u čak 25 predmeta pronašao povredu nekog prava iz Konvencije. Gledajući ovu statistiku, proizlaze dva zaključka. Prvo, velika većina zahtjeva protiv RH odbacuje se jer ne udovoljavaju procesnim pretpostavkama te drugo, kada zahtjev udovolji uvjetima dopuštenosti, u većini će predmeta Sud naći povredu konvencijskog prava od strane Republike Hrvatske. 8   Unatoč ovoj statistici, od stupanja na snagu Konvencije u Republici Hrvatskoj do danas, primjetne su velike promjene, i to u samoj suštini predmeta koji se pojavljuju pred Sudom kao i u ponašanju i stavu nacionalnih tijela, kako sudova tako i ostalih nadležnih tijela, a sukladno presudama Suda, što će biti prikazano u nastavku. 5  Protokol 14. je otvoren za potpisivanje 2004., no stupio je na snagu tek 2010. Kako se ovim Protokolom mijenja nadzorni sustav nad primjenom Konvencije, bilo je potrebno da ga raticiraju sve države ugovornice, no Rusija je uporno to odbijala učiniti. Tek nakon donošenja Protokola 14bis (kojemu  je cilj bio provođenja promjena iz Protokola 14. neovisno o ratikaciji svih država članica) Rusija je raticirala Protokol 14. te je on stupio na snagu. 6  Konferencija na visokoj razini: „Implementacija Europske konvencije o ljudskim pravima, naša zajednička odgovornost”, Deklaracija iz Bruxellesa, 27. ožujka 2015., prijevod Deklaracije i  popratnog Akcijskog plana dostupni su na https://uredzastupnika.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/ KLJU%C4%8CNI%20DOKUMENTI/Briselska%20Deklaracija%20(nal).pdf  . 7  European Court of Human Rights, Country proles, Croatia, www.echr.coe.int/Documents/CP_ Croatia_ENG.pdf. 8  Sam Sud ovlašten je donositi deklaratorne presude, uz iznimku primjerice u predmetu Gluhaković  protiv Hrvatske (zahtjev br.   21188/09, od   12. IV. 2011.) kada je Sud naložio RH koje mjere mora poduzeti za izvršenje presude: „Presuđuje da će tužena država osigurati djelotvoran kontakt između podnositelja zahtjeva i njegove kćerke u vrijeme koje je spojivo s radnim rasporedom podnositelja zahtjeva i u  prikladnim prostorijama...“ Dr. sc. Maša Marochini Zrinski: Izazovi u primjeni i tumačenju Konvencije u Republici HrvatskojZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 55, 2/2018., str. 423.- 446.  426 3. TUMAčENJE KoNVENCIJE Postoji nekoliko pristupa pitanju tumačenja Konvencije (Schabas, 2017.; Merrills, 1990.; Mowbray, 2005.; Linderfalk, 2010.; Bates, 2010.; Mahoney, 1990.; Omejec, 2013.; Popović, 2011.), dok je za pravno lozofsko razumijevanje istih svakako vrijedno spomenuti autore Letsasa (Letsas, 2007.; 2009.) i Dzehtsiraoua (Dzehtsiraou, 2011.; 2015.). U ovom radu bit će prikazana načela tumačenja relevantna za razumijevanje pristupa Sudu prilikom donošenja presuda protiv RH prikazanih u radu a koja su: načelo autonomnog tumačenja pojmova, načelo evolutivnog tumačenja, načelo učinkovitosti, te načelo slobodne procjene, dok, prema autorici, sva ova načela možemo izvesti iz ključnog načela, načela teleološkog tumačenja. 9   3.1. (TELEoLoŠKo) TUMAčENJE KoNVENCIJE PREMA BEčKoJ KoNVENCIJI o PRAVU MEđUNARoDNIH UGoVoRA Kod tumačenja međunarodnih ugovora, kao što je Konvencija, načelo teleološkog tumačenja oslanja se na pravila za tumačenje ugovora koja postavlja Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora (1969.) 10  (dalje u tekstu: BK), i to prvenstveno na čl. 31. navedene Konvencije koji predstavlja Opće pravilo o tumačenju. 11  Sam je Sud počeo s pozivanjem na odredbe BK čak i prije nego je ista stupila na snagu, i to u predmetu Golder protiv UK  12   gdje je naglasio kako BK kodicira postojeća pravila međunarodnog prava. Unatoč ovako eksplicitnom pozivanju na BK u presudi iz 1975., nakon ove presude Sud se gotovo nikad nije pozvao izravno na BK, tek u rijetkim presudama u kojima je tumačio Konvenciju 9  Prema Viskoviću, ciljno, odnosno teleološko tumačenje jest glavni način razumijevanja pravnih normi, a isto pruža dva odgovora na pitanje što je ciljno tumačenje. Prvi jest kako bi ciljno tumačenje trebalo tražiti ono što su normotvorci htjeli postići normama (subjektivno ciljno tumačenje), dok je drugi kako bi ciljno tumačenje trebalo tražiti one ciljeve koje društvo postavlja u vrijeme primjene norme, neovisno o tome što su tom normom htjeli postići normotvorci (objektivno ciljno tumačenje) (Visković, 2006., str. 249-253). 10  Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora, NN MU 16/1993. 11  1. Ugovor se mora tumačiti u dobroj vjeri, prema uobičajenom smislu izraza iz ugovora u njihovu kontekstu i u svjetlu predmeta i svrhe ugovora. 2. U svrhu tumačenja ugovora, osim teksta, uključujući preambulu i priloge, kontekst obuhvaća: (a) svaki sporazum koji se odnosi na ugovor, a kojeg su sve stranke sklopile u vezi s ugovorom; (b) svaku ispravu koju jedna ili više stranaka sastave u vezi s ugovorom, a koju ostale stranke prihvate kao ispravu koja se odnosi na ugovor. 3. Zajedno s kontekstom, vodit će se računa: (a) o svakom naknadnom sporazumu između stranaka o tumačenju ugovora ili o primjeni njegovih odredba; (b) o svakoj naknadnoj praksi u primjeni ugovora kojom se ustanovljuje sporazum između stranaka o tumačenju ugovora; (c) o svakom mjerodavnom  pravilu međunarodnog prava primjenjivom na odnose između stranaka. 4. Poseban smisao pridaje se nekom izrazu ako je ustanovljeno da je to bila namjera stranaka. 12  Zahtjev br. 4451/70, od 21.2.1975, § 29. Dr. sc. Maša Marochini Zrinski: Izazovi u primjeni i tumačenju Konvencije u Republici HrvatskojZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 55, 2/2018., str. 423.- 446.
Related Search
Similar documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks