ASOPIS JOURNAL. Central European Agriculture. publikacija. folyóirat. èasopis ISSN ZAGREB KESZTHELY NITRA - PDF

Description
ISSN of Central European Agriculture VOLUME No. 1 JOURNAL CROATIA BLIKAC University of Zagreb, Faculty of Agriculture ZAGREB publikacija HUNGARY FOLYÓIR KESZTHELY folyóirat University

Please download to get full document.

View again

of 18
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Automobiles

Publish on:

Views: 15 | Pages: 18

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
ISSN of Central European Agriculture VOLUME No. 1 JOURNAL CROATIA BLIKAC University of Zagreb, Faculty of Agriculture ZAGREB publikacija HUNGARY FOLYÓIR KESZTHELY folyóirat University of Veszprem, Georgikon Faculty of Agronomy SLOVAKIA ASOPIS Slovak Agricultural University in Nitra NITRA èasopis ISSN The Journal publishes original articles, rapid communications and proceedings of scientific meetings in English, Slovak, Hungarian and Croatian JOURNAL of Central European Agriculture Editorial Board Published by Nikola Keziæ Tajana Krièka Milan Pospišil Tomas Kocsondi Istvan Szabo Zoltan Toth Ondrej Debreceni Ondrej Kadleèik Balogh CROATIA Faculty of Agriculture University of Zagreb Svetošimunska 25, HR Zagreb Republic of Croatia HUNGARY Pannon University of Agricultural Sciences Georgikon Faculty of Agronomy Deak Ferenc u 16, H 8360 Keszthely Republic of Hungary SLOVAKIA Slovak Agricultural Univesty in Nitra Tr. Andreja Hlinku è. 2. SL Nitra Slovak Republic CROATIA 2000 Frequency of publishing Three times a year (one issue per each country) No 1 VOLUME 1 SLOVAKIA HUNGARY CONTENTS 1. Editorial Honey bee colony pheromones...3 Dražiæ M., Keziæ N. 3. The analysis of small family commercial fish farms in Croatia 11 Treer.T., Safner R., Anièiæ I. 4. Instructions to authors...16 Volume 1 (2000) No.1 SADRŽAJ 1. Uvod Feromoni pèela 3 Dražiæ M., Keziæ N. 3. Analiza malih obiteljskih komercijalnih ribnjaka u Hrvatskoj.11 Treer T., Safner R., Anièiæ I. 4. Instrukcije autorima.16 Volume 1 (2000) No.1 Editorial After all the hardships that usually accompany the creation of such a magazine, I am writing the editorial for the first issue with great expectations. Social and economical changes of the central European countries in transition have brought major changes in agriculture, too. Instead of planned agriculture, the rules of the open market made demands for a very quick exchange of information and knowledge. Thus, the problems of countries in transition being similar, starting off the common journal seamed only natural. At the beginning of the new millennium, advanced electronic technologies offer new, until recently unthinkable possibilities of disseminating information to the most remote places of the globe. To be able to share the knowledge in agriculture, the internationalization is necessary. At the same time every nation has the urge to cherish and preserve its national language. In an effort to reconcile these contrasting tendencies, we thought the common international electronic Journal on Central European Agriculture might provide an answer. As seen from the first issue, Journal s Editorial Board is made up of three Croatian, three Hungarian and three Slovak members. The papers are published in English and/or in the language of the first author. If written in the language of the author, the mutual understanding is made sure of by bilingual description of tables and illustrations and detailed prolonged abstract in English. The journal is intended for original scientific papers, short scientific communication and review papers on all aspects of sustainable agriculture. The scientists working on agricultural scientific and research programs in their middle and eastern European countries in transition are welcome to submit their research results to JCEA. The Editor Volume 1 (2000) No.1 Uvodnik S velikim išèekivanjem pišem Uvodnik za prvi broj novog èasopisa. Društvene promjene zemalja u tranziciji u centralnoj Europi, donijele su velike promjene na podruèju poljoprivrede. Napuštanjem planske poljoprivrede i ukljuèivanjem u tržišnu utakmicu, stvara se potreba za sve bržom razmjenom novih spoznaja. Kako su problemi zemalja u tranziciji slièni, stvaranje zajednièkog èasopisa èini se logiènim. Poèetak novog milenija i sve brža primjena novih elektronskih tehnologija pruža nove, do nedavno nezamislive moguænosti, kako objavljivanja tako i lakšeg puta do znanja i onih u najudaljenijim mjestima u svijetu. Osim za znanjem, postoji i potreba za internacionalizacijom problema. Istovremeno, nužno je oèuvati i razvijati nacionalne jezike. U poljoprivredi, ovako suprostavljene težnje, pokušali smo pomiriti pomoæu zajednièkog meðunarodnog elektronskog èasopisa za poljoprivredu srednje i istoène Europe. Kako je vidljivo iz prvog broja, u Uredništvo èasopisa ukljuèena su po tri èlana iz Slovaèke, Maðarske i Hrvatske. Èlanci se objavljuju na engleskom jeziku i/ili na jeziku autora, a meðusobno razumijevanje se osigurava detaljnim produženim sažetkom na engleskom jeziku i dvojezièno oznaèenim prilozima. U èasopisu su posebno dobrodošli znanstveni èlanci, kratke znanstvene obavijesti i pregledni èlanci o razvoju u poljoprivredi. Oèekujemo da æe u ovakvom èasopisu svoje rezultate istraživanja rado objavljivati znanstvenici koji sudjeluju u znanstvenim i razvojnim programima u svim podruèjima poljoprivrede zemalja u tranziciji srednje i istoène Europe. Urednik PREGLEDNI RAD REVIEW FEROMONI PÈELA HONEY BEE COLONY PHEROMONES Maja DRAŽIÆ 1, Nikola KEZIÆ 2 SAŽETAK U suprotnosti s hormonima, koji se izluèuju unutar organizma i djeluju iskljuèivo na organizam koj ih je proizveo, feromoni se izluèuju van organizma i djeluju na razlièite jedinke iste vrste. Da bi bio efikasan, feromon mora biti usko specifièan tako da samo jedna životinjska vrsta reagira i vrlo djelotvoran tako da je potrebna vrlo mala kolièina da ne iscrpljuje organizam koji ga proizvodi. Komunikacija feromonima je najvažnija za životinje koje žive u složenim društvima, kao što su npr. mravi, pèele ili kuniæi. Ova socijalna biæa moraju komunicirati u sakupljanju hrane, održavanju zajednice i u obrani. Kroz odašiljanje kemijskih poruka, ove se životinje mogu nadopunjavati i organizirati prema statusu i ulozi svake jedinke. Feromoni su jednako znaèajni za životinje koje žive pojedinaèno, samo tada se kemijska komunikacija koristi rjeðe u specifiènim trenucima tijekom njihova života, npr. u vrijeme parenja. Zbog ekonomske važnosti, a jednako i zbog zanimanja za organizaciju socijalnog života, feromoni pèela su meðu najèešæe istraživanima. Proizvodnja feromona u razlièitih jedinki u pèelinjoj zajednici ovisi o spolu i ulozi jedinke u zajednici, odnosno, o žlijezdama koje posjeduje jedinka. Trutovi neke žlijezde uopæe nemaju, a neke su slabije razvijene nego u radilica ili u matice. Jednako tako, neke žljezde su u matice jako razvijene, a u radilica zakržljale i suprotno. Aktivnost pojedinih žlijezda vezana je za životnu dob, odnosno za poslove koje jedinka obavlja. Utvrðeno je da feromone proizvode mandibularna (prednjoèeljusna), Nasanovljeva, Koschewnikowa, tergitne, tarzalne (stopalne) i voštane žlijezde, jednako kao i rektum matice i membrana na bazi žalca radilica. Isto tako, znaèajan izvor feromona je i pèelinje leglo. Istraživanja feromona imaju ekonomsko opravdanje jer se njihovom primjenom može manipulirati štetnim insektima na poljoprivrednim površinama, odnosno upravljati pèelama u vrijeme oprašivanja. KLJUÈNE RIJEÈI: feromoni, pèele, komunikacija ABSTRACT Pheromones are chemicals produced as liquids by specialised cells or glands and transmitted into the environment as liquids or gases. In contrary to hormones, which are excreted in organism and have effect exclusively on organism that produced them, pheromones are excreted outside organism and effect on different individuals of the same species. Pheromones mediate nearly all aspects of honeybee colony life including social defence, brood care, mating, orientation, foraging and reproduction. Pheromone investigation has high economic importance. With use of pheromones it is possible to manipulate with pest insects on crops or to direct honeybees during pollination on target plants. KEYWORDS: pheromones, honey bee colony, comunication 1 Hrvatski stoèarsko selekcijski centar, Kaèiæeva 9, HR Zagreb, Hrvatska 2 Agronomski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR Zagreb, Hrvatska Manuscript received January 15, 2000 Accepted for publication February 18, 2000 Volume 1 (2000) No.1 (1-8) 1 REVIEW HONEY BEE COLONY PHEROMONES Maja DRAŽIÆ 1, Nikola KEZIÆ 2 DETAILED ABSTRACT Pheromones (greek pherein meaning to transfer and hormon meaning to excite ) are chemicals produced as liquids by specialised cells or glands and transmitted into the environment as liquids or gases. In contrary to hormones, which are excreted in organism and have effect exclusively on organism that produced them, pheromones are excreted outside organism and effect on different individuals of the same species. To be efficient, a pheromone has to be highly specific to initiate response from only one species and very effective thus only small amount is sufficient. Pheromonal communication is most important for animals living in social communities like ants, bees or rabbits. These social animals have to communicate during foraging, colony growth, and defence. Through chemical communication, these animals can cooperate and organise according to status and role of each individual in community. Pheromones are important for solitary animals as well. Chemical communication is used in specific situations during life, for example, during mating period. Pheromones mediate nearly all aspects of honeybee colony life including social defence, brood care, mating, orientation, foraging and reproduction. Pheromone production in different individuals in honeybee colony depends not only on sex and role of each individual in community, however it depends on developed glands of the individual. Drones do not posses certain glands, and some glands are less developed when comparing workers and queens. At the same time, queens have some glands highly developed that are reduced at workers and contrary. Activity of certain glands is related to the age or occupation of an individual. Pheromones are produced in mandibular, Nasanow, Koschewnikow, tergit and vax glands, as well as rectum of a queen and membrane on the sting basis. At the same time, important source of pheromones is honeybee brood. Pheromone investigation has high economic importance. With use of pheromones it is possible to manipulate with pest insects on crops or to direct honeybees during pollination on target plants. KEYWORDS: pheromones, honey bee colony, comunication 1 Croatian Livestock Selection Center, Kaèiæeva 9, HR Zagreb, CROATIA 2 Faculty of Agriculture University of Zagreb, Svetošimunska 25, HR Zagreb, CROATIA Volume 1 (2000) No.1 (1-7) FEROMONI PÈELA UVOD U mjerilima cijelog životinjskog svijeta, vizualne i zvuène signale za sporazumijevanje koristi mali broj životinjskih vrsta, dok su kemijske poruke karakteristika veæine organizama. Ovo je naroèito izraženo kod insekata, na kojima je steèeno najviše znanja o kemijskoj komunikaciji. Veæina specifiènih reakcija insekata, kao što su seksualno privlaèenje, raspršivanje, agregacija, agresivnost, signaliziranje opasnosti, regulirane su kemijskim tvarima. U suprotnosti s hormonima, koji se izluèuju unutar organizma i djeluju iskljuèivo na organizam koj ih je proizveo, ove se kemijske komponente izluèuju van organizma i djeluju na razlièite jedinke iste vrste. Ovi se spojevi zovu feromoni, rijeè izvedena iz grèke rijeèi pherein što znaèi prenošenje i hormon što znaèi pobuðivanje. Sve tvari koje su proizvedene u sekretornim žljezdama nazivaju se semiospojevi. Kemijskim signalima je moguæe prenositi i neke poruke izmeðu razlièitih životinjskih vrsta, a takve spojeve nazivamo alomonima. Opæenito o feromonima Feromoni su spojevi koje izluèuju životinje, a izazivaju fiziološke ili ponašajne odgovore druge životinje iste vrste, odnosno, djeluju kao kemijska poruka. Ovakav model komunikacije se sastoji iz tri dijela: mehanizma koji emitira poruku, obièno u formi žljezdanog organa koji je specijalizirane strukture za oslobaðanje feromona medija kroz koji se kemijska poruka odašilja, obièno je to zrak, voda ili direktni kontakt. mehanizma za primanje kemijske poruke, a to je mirisni ili okusni organ organizma koji sadrži specifiène stanice kemoreceptore. Udaljenost na koju feromon putuje da prenese kemijsku poruku ovisi o: uèestalosti pri kojoj emiter oslobaða feromon najmanjoj koncentraciji molekula feromona koje primalac signala može detektirati odlikama medija u kojem su molekule otopljene na minimalnu detektabilnu koncentraciju udaljenosti na koju je potrebno prenijeti poruku Feromone je teško klasificirati iz više razloga. Gotovo sve životinje od primitivnih protozoa do viših primata koriste feromone kao sredstvo za komunikaciju. Feromoni se razlikuju kemijski od vrste do vrste i znaèajno se razlikuju u bliskih organizama. Postoje neke sliènosti u reakcijama koje izazivaju, pa se utjecaj feromona može klasificirati s obzirom na reakciju primaoca signala, koja može biti u jednoj od dvije forme: Feromon može proizvesti trenutni efekt releaser effect, gotovo trenutnu promjenu u ponašanju recipijenta. Na primjer, èlanovi životinjske vrste mogu pobjeæi iz nekog prostora kao odgovor na alarmne feromone izluèene od jednog èlana zajednice, Feromon može proizvdesti dugotrajni primer effect. U ovom sluèaju odgovor primaoca nije direktna reakcija u ponašanju, nego lanac fizioloških promjena. Primjer je feromon kojeg izluèuje pèelinje leglo, a koji spreèava razvoj jajnika u pèela radilica. Zbog velike raznolikosti feromona, teško je opisati opæe odlike, bilo fizikalne ili kemijske. Potpuno razlièite vrste molekula prenose sliène poruke u razlièitih organizama. Da bi bio efikasan, feromon mora biti usko specifièan tako da samo jedna životinjska vrsta reagira i vrlo djelotvoran tako da je potrebna samo mala kolièina da ne iscrpljuje organizam koji ga proizvodi. Veæina poznatih feromona sadrži zmeðu 5 i 17 ugljikovih atoma. Ovaj raspon dozvoljava dovoljno kombinacija i struktura molekula da kreira feromon koji je jedinstven za danu vrstu. Ovi prirodni produkti, velike raznolikosti ukljuèuju organske kiseline, ketone, alkohole i velik broj alifatskih i aromatskih estera [3]. Hlapivost je važna fizikalna odlika feromona koji koriste zrak kao medij za transport. Hlapiva komponenta je ona koja isparava na relativno niskoj temperaturi. Visoka hlapivost dozvoljava feromonima da budu trenutno transportirani kroz zrak. U velikom dijelu, hlapivost tvari ovisi o njezinoj molekularnoj masi tako da se poveæanjem molekule smanjuje hlapivost. Feromoni sa 5 do 17 ugljikovih atoma su dovoljno maleni da se smatraju visoko hlapivim i da jednostavno putuju zrakom. Feromoni koji se prenose vodom moraju biti stabilni i relativno netopivi u tom mediju. Feromoni koji daju signal u vrlo kratkom vremenu moraju se brzo razgraditi. Identifikacija feromona Identifikacija feromona vrlo je zahtijevan proces, a zapoèinje prikupljanjem i izdvajanjem sekreta žljezda. U prikupljenom se uzorku zatim odjeljuju razlièiti spojevi, te se odreðuje kemijski sastav i graða svake pojedine komponente. Nakon što je pojedini kemijski spoj izoliran, koriste se razlièite tehnike za identifikaciju, na primjer, kemijske reakcije, fizikalna mjerenja, te metode kojima se utvrðuje biološka reakcija organizma na spoj. Biološke metode se moraju provoditi u uvjetima što sliènijim prirodnim, a u obzir se moraju uzeti i fiziloško stanje i prethodno iskustvo testnih jedinki. Uvijek je jednostavnije ispitivanje tvari koje izazivaju trenutnu reakciju (release) nego tvari koje izazivaju dugotrajne promjene (primer) u organizmu [10]. Journal of Central European Agriculture, Volume 1 (2000) No. 1 (CROATIAN) 3 Maja DRAŽIÆ, Nikola KEZIÆ Èesto je teško primjeniti biološke metode ispitivanja feromona, tako da iznova pokušavaju pronaæi jednostavnije naèine za ove pokuse [24]. Razvojem i primarnim korištenjem drugih osjetila, životinje i dalje zadržavaju komunikaciju feromonima. Komunikacija feromonima je najvažnija za životinje koje žive u složenim društvima, kao što su npr. mravi, pèele ili kuniæi. Ova socijalna biæa moraju komunicirati u sakupljanju hrane, održavanju zajednice i u obrani. Kroz odašiljanje kemijskih poruka, ove se životinje mogu nadopunjavati i/ili organizirati prema statusu i ulozi svake jedinke. Feromoni su jednako znaèajni za životinje koje žive pojedinaèno, samo tada se kemijska komunikacija koristi rjeðe u specifiènim trenucima tijekom njihova života, npr. u vrijeme parenja. TIPOVI FEROMONA Najèešæi naèin klasificiranja feromona je prema tipu poruke koju feromon primarno prenosi. Tako feromone možemo klasificirati kao: seksualne atraktante alarmne feromone feromone za agregaciju jedinki feromone za disperziju jedinki Seksualni atraktanti Seksualne feromone izluèuju životinje jednog spola, a izazivaju promjene u ponašanju kod drugog spola. Ove promjene osiguravaju oplodnju i time širenje vrste. Jednom emitiran, seksualni feromon može privuæi potencijalnog partnera na veæoj udaljenosti. Primalac prati poveæanje koncentracije feromona koja ovisi o udaljenoti i kreæe se od nižih prema višim koncentracijama. Alarmni feromoni Ovi feromoni djeluju na jedinku tako da trenutno napusti podruèje ili aktiviraju obrambeni mehanizam, ovisno o vrsti. Zanimljiv je naèin funkcioniranja alarmnih feromona kod mrava. Kad je feromon prvi put otpušten u zrak, hlapivi materijal formira oblak oblika kugle, koji doseže radijus od 6 cm u 13 sekundi. Tad se oblak poèinje smanjivati sve dok signal ne zamre. Vanjski rub oblaka sadrži nisku koncentraciju alarmne tvari, koja služi da na mjesto alarma privuèe ostale èlanove zajednice. Na taj naèin mravi odgovaraju na zahtjev o pomoæi. Središnji dio oblaka sadrži dovoljnu koncentraciju alarmnog feromona da pobudi i zadrži karakteristièno uzbuðenje. Agregacijski feromoni Ovi feromoni služe da dovedu èlanove zajednice u jedinstvenu grupu. Agregacija se može definirati kao lokaliziranje više jedinki u blizinu izvora feromona. Agregacijski feromoni služe da ostale èlanove zajednice dovedu do izvora hrane ili do mjesta pogodnog za naseljavanje. Disperzijski feromoni Vjeruje se da disperzijski hormoni mogu služiti za više bioloških funkcija mogu održavati optimalnu raspršenost izmeðu pojedinih životinja, mogu održavati optimalnu odvojenost izmeðu teritorija socijalnih skupina životinja iste vrste i mogu uzrokovati raspršivanje èlanova vrste kad se pojavi opasnost Teritorij je podruèje okupirano od jedne ili više životinja koje prepoznaju podruèje kao njihovo iskljuèivo vlasništvo i brane ga od jedinki iste vrste. Feromoni se koriste da se oglasi ostalim èlanovima vrste da je teritorij zaposjednut. Životinje ostavljaju sekrete u kojima su otopljeni feromoni tako da znak ostaje i ako je životinja odsutna. Ponovno, može se govoriti o preklapanju potkategorija feromona, npr. alarmni feromoni se u nekim sluèajevima mogu smatrati feromonima za disperziju, odnosno za agregaciju jedinki ovisno kako pojedine vrste reagiraju na signal o opasnosti. FEROMONI PÈELA Zbog ekonomske važnosti, a jednako i zbog zanimanja za organizaciju socijalnog života, feromoni pèela su meðu najèešæe istraživanima. Najèešæe su istraživane medonosne pèele (Apis mellifera) porijeklom iz Europe, Afrike i Zapadne Azije, koje su kasnije proširene u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju i Centralnu i Istoènu Aziju. Daleko manje istraživanja je provedeno na autohtonim azijskim vrstama medonosne pèele (Apis dorsata, Apis florea i Apis cerana). Nema puno podataka o zaprekama u komunikaciji feromonima izmeðu razlièitih pèelinjih zajednica, premda sekret mandibularne žlijezde matica u razlièitih pasmina može imati donekle razlièite omjere istih komponenti [10]. Žlijezde koje proizvode feromone Proizvodnja feromona u razlièitih jedinki u pèelinjoj zajednici ovisi o spolu i ulozi jedinke
Related Search
Similar documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks