1001 noc2

Description
dd

Please download to get full document.

View again

of 11
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Documents

Publish on:

Views: 5 | Pages: 11

Extension: RTF | Download: 0

Share
Transcript
  TEMATSKA RAZNOLIKOST PRICA 1001 NOĆ  Zacarani dvorci, tajne odaje, price o džinima i hiperbolicnim živonjama, ribe koje govore, pecinski razbojnici i mnogošta još grade polimorfnu raznolikost prica. Rekli smo da je djelo plod imaginacije, nocnih uzleta mašte i sanjarija. Možemo reci da je zapadni kulturni milje opsihrila i zacarala magija orijentalne price. ! takvoj sredini vracar je postao tvorcem književne kcije. #jegovo manipuliranje rijecima i frazama dovelo je do toga, da ova zbirka prica, preuzimajuci takve obrasce, prouzrokuje takvu  pometnju da su neki ljudi na Zapadu, kao što je $ntoine %alland, pocetkom&'.vijeka po (vropi širili poruku po kojoj se )iljadu i jedna noc de niše kaodragocjena suma hermecnih, alhemijskih i posvecenih doktrina za one koji imaju sluh za literaturu. !kratko, on je smatrao da je ova zbirka obavezna u biblioteci svakoga onoga ko želi da se osne putem duhovnog *spiritualnog+ usavršavanja, i što je najgore, traženja isne. Musliman se, naravno mora zapita  šta je onda -uran/ Zar on nije odgovor za sva pitanja, pa prema tome i za duhovno usavršavanje i ne samo za traženje isne, vec i za njen potpuni pronalazak/ 0este, naravno1 (zotericna razmišljanja Zapada, imaginacija i maštarije nemaju dodir sa realnošcu i zatotrebaju izumrije, bar u našim srcima. Miscna zamršenost )iljadu i jedne noci je samo smjer ka stranpuci, smjer koji odvodi od jednostavnos -urana i 2oslanikovog, s.a.v.s., hadisa. $ nama je upravo potrebnije to potonje. Mnogo pre nego što je psihoterapija postala nau3na disciplina, bajke su vekovima bile sastavni deo narodne psihoterapije. #ajpoznaji od svih primera, podse4a nas psihoterapeut #. 2eseškijan, jeste zbirka &55& no4, 3ija je okvirna pri3a u osnovi prikaz le3enja jednog psihi3ki obolelog vladara uz pomo4 pripovedanja. 2rema okvirnoj pri3i, dvoje protagonista, muškarac i žena, sre4u se u trenutku velikih kriza u svom životu6 car je zga7en životomi pun mržnje prema ženama8 9eherezada strepi za svoj život, ali je rešena da posgne carevo i svoje izbavljenje. :na svoj cilj ostvaruje pripovedanjem mnogih bajki ; nijedna pri3a to ne može pos4i sama, jer su naši psihološki problemi previše složeni, a njihovo rešavanje teško. 0edino velika raznolikostbajki može obezbedi podstrek za takvu katarzu. 2otrebna je <&55& no4= pažljivog slušanja bajki da se car oslobodi depresije, da se posgne njegovo izle3enje.  &55&>noc9ta je to što se nalazi u bi4u odre7ene pri3e, a što je 3ini tako magi3no ucajnom i lekovitom za nas/ ?ajke delaju na više nivoa6 od funkcije ogledala, kada 3italac prepoznaje svoj unutrašnji kon@ikt ili problem u sadržaju pri3e, preko funkcije modela *3italac u pri3i nazire na3in rešenja svog unutrašnjeg kon@ikta8 obrt u radnji pri3e, ta3nije, iznenadno rešenje zamršenog problema budi u 3itaocu doživljaj otkri4a tj. uvida, a istovremenoracionalno uputstvo za rešenje problema A gotov obrazac za akciju, zadovoljava našu iskonsku potrebu za orjentacijom i osloncem+, do funkcije pri3e kao provkoncepta. 2rimer za ponu7eni provkoncept #osrata 2eseškijana, koji se bavio biblioterapijom, nudi nam sliku preterano u3vog sredove3nog pacijenta sa psihosomatskim problemima, nesposobnog da bilo kome otvoreno kaže <ne=, optere4enog ose4anjem krivice i strepnjom od odbacivanja. #jegov moto ili koncept, usa7en od denjstva bio je 6 $ko neko u3ini zlo, nau3i zlo da podnosiš, odricanjem i praštanjem bi4eš oslobo7en krivice.Barijante ovog koncepta su i u našoj kulturi vrlo dobro poznate. Ca bi podstakao izmenu stanovišta, a samim m i prevazilaženje kon@ikta, 2eseškijan mu nudi provkoncept6 Cve stvari zatamnjuju naš duh6 4utanje kad treba da govoriš i govor kad treba 4uta. 2revazilaženjem prvog koncepta zna3enje u3vos se proširuje i na 3estost.! ovoj knjizi se susre4emo sa bajkama,vidimo da imamo nestvarne likove i dosta nestvarnih doga7aja,ali tako7er i dosta anegdota koje dovode do vrhunca zanimljivos ove lekre.! pri3ama nalazimo razli3ita žanrovska odre7enja. Možemo uh okarakterisa kao bajke jer mnoge po3inju re3enicama da je doga7aj koji se opisuje po3eo jednoga dana, u jedno doba, kod jednog velikog cara, što im daje nijansu tajnovitog, mis3nog i neverovatnog. ! pri3e su na razli3ite na3ine utkane legende, anegdote, pesme, humoreske, izreke, 3ak su pojedine ispevane u shovima i mogu nas podse na našu narodnu poeziju. Dz svake pri3e možemo izvu4i razli3ite pouke i nau3i dosta toga o 3itavom istoku. -roz pripovedanje, dijalog likova, monologe, kroz shove i posebne pripovetke možemo prikupi razli3ite mudros naroda.! djelu ima puno prica sa erotskim movima i slikama, prica o sihru, historijskih nedosljednos itd. Eavorizovanje takvih tema, njihova utkanost upripovijedni korpus cjelokupnog djela, to pripovjedacko zavodenje,  svakako nema mjesta u širokom spektru kulture islamske pisane i usmene rijeci. Fam Robert Drvin priznaje6 #a prvom je mjestu, ocito, cinjenica da mnoge price )iljadu i jedne noci nisu islamskog porijekla. Zapravo, otkrili smo da je neizvjesnost oko statusa djela i nepoznavanje miljea u kojem su ove pripovijes sastavljene uspostavila branu ozbiljnom proucavanju prica, što književnim kricarima što folklorisma. )iljadu i jedna noc je, kako todalje tvrdi Robert Drvin samo djelomicno skup folklornih umotvorina, a to znaci da je kompozicija djela, promišljena i homicna, crpila druge, starije književne kompozicije od folk  prica. -ao književna vrsta legenda  je pripovijest u prozi ili shovima, u kojoj je  jezgra povijesnobiografskih podataka *ili elemenata sa historijskom namjenom+ isprepletena fantas3nim *basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim+ pojedinosma. Za samu knjigu op4enito možemo re4i da je to jedna legenda i da je na jedan na3in 9eherzada mitska li3nost jer se prenosila sa koljena na koljeno kao takva zbirka pripovijetki.! nekim pri3ama vidimo i obilježja bajki 6izmišljeni likovi *sluga iz prstena u pricama o obu4aru Marufu i Cžavdaru sina trgovca :mera89ejh tajanstveni 3arobnjak,3arobni konj +,zam izmišljena radnja sa nekim nepostoje4im potezima npr.kada je sluga radio sve za njih sta bi poželjeli,zam bisage sa  jelima*Cžavdar sin trgovca :mera+8kada je starac pretvorio meso u 3ovje3ije meso *2ri3a berbera+...Gako7er imamo i pri3e koje imaju osobine basni: živonje koje govore i nose ljudske osobine,npr.najbolji primjer zadnja pri3a o paunu,guski,lavi4u i gazeligdje se jasno vidi da se zivonje boje,osjecaju i vole kao ljudi.Gako7er obilježja basne vidimo i u pri3i o ribaru )ali i majmunima,gdje majmuni pri3aju i daju savjete )ali pogtovo zadnji.0oš jedna od obilježja basne je štove4inom svaka od njih nosi snažnu pouku,pa je pa u pri3i o paunu,guski,lavi4u i gazeli to i da 4vonje imaju osje4aje koje je lako povrijedi,te da ih ne trebamo ubija jer i one imaju život i svi oni imaju strah od nas zapravo ljudi. Anegdota tako7er se upli4u i razli3ite anegdote tj.kratke pri3e koje opisuju 3udan,smiješan ili neobi3an doga7aj kao što je to pa pri3a o )arunu arRešidu i $li al$džemiji gdje vidimo taj 3udan i neobi3an doga7aj kada su se dvojica ljudi prepirali ko šta ima u vre4i a zapravo to su bile obi3ne stvari *limun,brašno,masline+8još jedna anegdota je i pri3a o budali kojem su ukrali  magarca.$li od svih ovih raznovrsnih tema imamo i realne priče koje prikazuju zapravo realne likove i njihove sudbine kao što je pa pri3a o l,$hmedu adCenefu,)asanu 9umanu,ukavoj Calili i njenoj k4eri Zejnebi spletkašici.Gu vidimo na malo hiperboli3an na3in ali postoje takvi ljudi koji žive od spletki i ujudurmi.Geško da postoji djelo poput )iljadu i jedne no4i u kome ste tako sretni sami sa sobom,budu4i u svijetu koji pripada vašoj najdubljoj inmi,koji vas vra4a u osun3ane predjele djenjstva i koji vam opet sre4om ne dopušta da nepovratno odrastete ili ta3nije koji vam omogu4ava da se kao odrastao odvažno vra4ate djenjstvu i zatomljenom dijelu svoje unutarnje zbilje.-roz šaljive pripovijes i anegdote, razveselila bi i nasmejala kalifa, koji bi uz vesele pri3e zaboravio na brige i probleme. F neskrivenim zanimanjem slušao je razne legende i mitove kojima su obilovale 9eherezadine pri3e.#ajve4i zna3aj 9eherezada je pridavala bajkama u kojima je sve mogu4e. Cok naposletku, nakon hiljadu i jedne no4i, kalif nije shvao da i stvarnost može posta deo mašte. :grnuta u najlepše ruho pri3e koja nikad ne završava.D baš kao u bajci, 9ahrijarh se zaljubio u tu nadasve ose4ajnu ženu koja je hiljadu i jednu no4 odlagala svoju smrt. Hjubav prema 9eherezadi sasvim ga  je promenila i od nekad okrutnog vladara koji se krvavo sveo ženama, postao je brižan i nežan otac, a svoju 9eherezadu obasipao je pažnjom i ljubavlju. OKVIRNA PRIPOVIJEST,UNUTARNJI PRIPOVJEDAČ,PRSTENASTA KOMPOZICIJA  Okvirna pripovijest-  2isci 3esto daju glavnu fabulu svoje pripovijetke ili romana u okviru neke druge pri3e koja opasuje fabulu, pa djelo tako dobiva  prstenast ! #p $%&%' . 2ri tome se Iesto doga7a da narator koji pripovijeda u okvirnoj pripovijes u svoju pri3u uvodi jednu drugu li3nost koja na sebe preuzima ulogu pripovjeda3a i koja pri3a o drugim li3nosma i o doga7ajima koji su se dogodili na drugom mjestu ili u drugo vrijeme. Ga li3nost se
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks