Inojezični hrvatski u kontekstu studijskoga boravka u inozemstvu / Croatian as L2 in the Study Abroad Context

Description
Studijski se boravak u inozemstvu danas smatra nezaobilaznom etapom u akademskome životu svakoga studenta; bilo da ga motivira puka znatiželja, akademsko napredovanje ili učenje jezika. Globalizacija i nikad intenzivnije migracije dovele su do toga

Please download to get full document.

View again

of 10
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Information
Category:

Thermodynamics

Publish on:

Views: 8 | Pages: 10

Extension: PDF | Download: 0

Share
Transcript
  91 UDK 811.163.42'243:37.014.242(1-87)-057.875Pregledni znanstveni radPrihvaćeno za tisak 28. ožujka 2016. Martina Podboj Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebupmartina@ffzg.hr Inojezični hrvatski u kontekstu studijskoga boravka u inozemstvu Studijski se boravak u inozemstvu danas smatra nezaobilaznom etapom u akademskome  životu svakoga studenta; bilo da ga motivira puka znatiželja, akademsko napredovanje ili učenje jezika. Globalizacija i nikad intenzivnije migracije dovele su do toga da su interkul-turne učionice stranoga jezika više pravilo nego iznimka. Naime, u sklopu velikih progra-ma razmjene kao što je ERASMUS sve veći broj stranih studenata dolazi u Hrvatsku te uči hrvatski, a najviše ih je na Croaticumu Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Za primijenjenu lingvistiku i OVIJ studijski je boravak u inozemstvu vrlo plodan fenomen za istraživanje, no još uvijek nije dovoljno istražen i opisan. Naime, opće je prihvaćeno mišljenje da bora-vak u stranoj zemlji djeluje izrazito povoljno na usvajanje ciljanoga jezika, a uronjenost u autentično jezično okruženje za vrijeme studija u inozemstvu uzima se zdravo za gotovo.  Ipak, dosadašnja komparativna istraživanja pokazuju da osim za jezičnu vještinu govora, učenje jezika za vrijeme studija u inozemstvu nema bitnih prednosti u odnosu na intenziv-no učenje jezika kod kuće (Freed 1995, DuFon i Churchill 2006, Block 2007). Razlozi su tome višestruki: od individualnih razlika do mikrokonteksta i makrokonteksta formalnoga učenja jezika. Osim toga, studiranje u inozemstvu, kao kontekst dodira s drugim kultura-ma i jezicima, ima važnu ulogu u konstrukciji identiteta studenata te pozicioniranju sebe i  ostalih društvenih aktera. Cilj je rada predstaviti najvažnije spoznaje istraživanja ovoga  područja, jer one mogu biti koristan dodatak već bogatoj teoriji i praksi poučavanja inoje- zičnoga hrvatskoga, ali i osobito korisne smjernice lektorima koji se svakodnevno u nastavi  susreću sa studentima na razmjeni.  Ključne riječi:  inojezični hrvatski, studijski boravak u inozemstvu, interkulturna učionica 0. Uvod U vrijeme globalizacije i nikad intenzivnijih migracija primijenjena lingvistika i jezična pedagogija sve intenzivnije proučavaju društveni aspekt jezika i složen utjecaj koji on ima na proces ovladavanja inim jezikom. Kako su se mijenjale potrebe i trendovi učenja stranih jezika, tako se i smjer istraživanja postupno odmicao od mjerenja usvojenosti jezičnih struktura prema procesu učenja, individualnim razlika-ma, dimenzijama sociolingvističke kompetencije te kontekstu koji povoljno utječe na interakciju i učenje. Sukladno tome, razvijaju se brojne nove teme istraživanja unutar 08-PODBOJ - 3-zbornik Croaticum.indd 9118.5.2017. 9:38:45  92 široka područja ovladavanja inim jezikom, a jedna je od njih i utjecaj susreta različi-tih kulturnih i jezičnih identiteta u interkulturnome okruženju. U dvadeset prvome stoljeću svuda je u svijetu uvelike porastao broj programa studiranja u inozemstvu, a samim time i nastavnih programa za učenje jezika u tome kontekstu, što je iznje-drilo posebno interdisciplinarno istraživačko područje konteksta studijskoga boravka u inozemstvu  (eng. Study Abroad Context ). Ono je započelo prvo kao doprinos pedagogiji i razvoju nastavnih studijskih planova i programa američkih sveučilišta, a s vremenom se profilirala i struja unutar primijenjene lingvistike, osobito u Europi. Od uključiva-nja Hrvatske u program ERASMUS i ostale međunarodne programe razmjene stude-nata broj inozemnih dolaznih studenata neprestano raste, stoga su te spoznaje vrlo važne i za kontekst inojezičnoga hrvatskoga. Dolazni studenti sve češće odabiru neke od programa formalnoga učenja inojezičnoga hrvatskoga na sveučilišnim centrima, od kojih je najveći Croaticum  – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ne treba u tome kontekstu nikako zanemariti ni inozemne studente kroatistike, nasljedne govornike, useljenike, azilante, poslovne ljude i ostale korisnike inojezičnoga hrvatskoga, jer uz studente na razmjeni oni čine specifičnu interkulturnu učionicu inojezičnoga hrvatskoga. Namjera ovoga članka je prikazati glavne spoznaje proučavanja konteksta studijskoga boravka u inozemstvu te prikazati takvu učionicu inojezičnoga hrvatskoga kao dinamično mjesto susreta i konstrukcije različitih identiteta. U prvome dijelu bit će opisane specifičnosti stu-dijskoga boravka u inozemstvu te će se preispitati općeprihvaćeni stav o povoljnosti takva okruženja za usvajanje jezika. Nakon prikazane specifičnosti interkulturne uči-onice i uloge identiteta u učenju jezika bit će postavljena pitanja koja otvara ovakav pristup inojezičnomu hrvatskomu. 1. Specifiènosti studiranja u inozemstvu Studiranje u inozemstvu danas je vrlo česta praksa koja može biti samo oblik avanture i putovanja, ali i donijeti velike akademske i, posljedično, ekonomske pred-nosti studentima i sveučilištima. Praksa studiranja u inozemstvu na kraćim ili dužim studijskim boravcima obilato je poticana u Americi i Europskoj uniji gdje se sudje-lovanje u nekome od programa razmjene smatra gotovo nezaobilaznim dijelom stu-diranja ili je uključeno u plan i program studija. Najbrojniji su autori koji istražuju kontekst studiranja u inozemstvu iz Sjeverne Amerike i osobito SAD-a, no valja ista-knuti da se američki i europski kontekst studijskoga boravka u inozemstvu podosta razlikuju pa su i istraživanja drukčije usmjerena. Dok je za Amerikance najveći mo-tiv istraživački i akademski napredak, u europskome je kontekstu to nešto drukči-je iskustvo u kojemu se preklapaju različiti ciljevi: najčešće je to učenje jezika, ali i ostali kulturološki, akademski, osobni i profesionalni razlozi (Coleman 1998). Stoga se američki znanstvenici usredotočuju na antropološke, pedagoške i akademske im-plikacije studiranja u inozemstvu, dok se u Europi više istražuje usvajanje jezika u tome kontekstu. 08-PODBOJ - 3-zbornik Croaticum.indd 9218.5.2017. 9:38:45  93 Opće je prihvaćen stav da studiranje u inozemstvu pojedincu donosi „velik kul-turni kapital, poboljšane međunarodne odnose i dodatnu dimenziju iskustva studira-nja“ (Byram i Feng 2006: 1). Očekuje se da će student na studijskome boravku izvan svoje zemlje steći bogato novo iskustvo jer se izdvaja iz svojega primarnoga kultur-noga okruženja i stječe iskustvo života u novoj kulturi, upoznaje nove prehrambene navike, običaje, obrazovni sustav i u konačnici, nov jezik. No tu pomalo banalnu tvrdnju opovrgava stvarnost. Naime, okolnosti studijskoga boravka u inozemstvu, osobito u današnje vrijeme masovnih programa razmjene, daleko su od „autentično-ga“ iskustva kulture (ako o tome uopće možemo govoriti u vrijeme globalizacije), a kako ćemo vidjeti, i jezika. Studenti na razmjeni što zbog okolnosti, što zbog vlastita izbora, često su posve izolirani od kulture i običaja zemlje u koju su došli studirati; žive pomalo getoizirani u studentskim domovima okruženi ostalim kolegama na raz-mjeni te često uopće nisu u kontaktu s izvornim govornicima i lokalnim stanovniš-tvom. Komuniciraju najčešće s kolegama iste nacionalnosti ili s onima s kojima dijele zajednički (prvi) jezik, a najčešći im je zajednički jezik komunikacije, kao i nastave te ostalih studentskih aktivnosti, engleski. Osim navedene izolacije, istraživanja bilježe i druge negativne aspekte studiranja u inozemstvu. Tako Byram i Feng (2006) ističu psihološke probleme, kulturološki šok, a primijećen je i iznenađujuće čest problem seksualnoga zlostavljanja (Pellegrino Aveni 2005), što očekivano negativno utječe na cjelokupno iskustvo studijskoga boravka u drugoj zemlji i posljedično, na usvajanje jezika. 2. Uèenje jezika u kontekstu studijskoga boravka u inozemstvu Za primijenjenu lingvistiku i OVIJ učenje jezika u kontekstu studijskoga boravka u inozemstvu izrazito je bogato i kompleksno područje istraživanja i fenomen svaka-ko vrijedan pozornosti. Prije svega, ono što nas kao jezične stručnjake može veseliti jest činjenica da se najčešće kao glavna motivacija za odlazak na studentsku razmje-nu, ili barem među prva tri, spominje upravo učenje stranoga jezika (Coleman 1998: 82). U slučaju inojezičnoga hrvatskoga ne iznenađuje kada s tom motivacijom na studijski boravak u Hrvatsku dolaze inozemni kroatisti, ali velik broj studenata želi uz svoj studij intenzivno učiti hrvatski, iako to nije njihova struka i zato je potrebno posvetiti pažnju tomu kontekstu ovladavanja inojezičnim hrvatskim. Dugo se sma-tralo da su okruženost izvornim govornicima u kombinaciji s formalnim učenjem apsolutno najpovoljniji uvjeti za učenje stranoga jezika, zbog čega su brojni studenti odlazili u inozemstvo učiti jezik sigurni da će za vrijeme boravka u ciljanoj zemlji iskusiti novu kulturu i lako „upiti“ željeni jezik te postati njegovi tečni govornici. To se popularno uvjerenje tek nedavno počelo preispitivati i znanstveno istraživati. Naime, od šezdesetih godina prošloga stoljeća teorija OVIJ-a posvećuje sve više po-zornosti usvajanju jezika u različitim kontekstima učenja, a kada je riječ o kontekstu studijskoga boravka u inozemstvu, to se polje razvija tek kasnih devedesetih. Ta se istraživanja mogu podijeliti u dvije glavne struje: starija, koja se bavi usporedbom 08-PODBOJ - 3-zbornik Croaticum.indd 9318.5.2017. 9:38:45  94 napretka u određenim jezičnim vještinama u učenju na razmjeni i u domovini, te mlađa, identitetski usmjerena, koja istražuje percepciju samih studenata o utjeca-ju boravka u inozemstvu na napredovanje u jeziku. Iako prve studije jesu potvrdile uvjerenje o povoljnosti inozemnoga konteksta za usvajanje jezika, one su se oslanjale na testiranje standardiziranim testovima bez analize kvalitativnih pomaka u jezič-nim vještinama i nisu uzimale u obzir ostale složene čimbenike kao što su jezični profil studenata, sam kontekst učenja u inozemstvu i sl. (Freed 1998: 35). No nešto kasnije, uzimajući u obzir posebnosti iskustva učenja jezika u inozemstvu, pojavila su se istraživanja koja opovrgavaju uvjerenje o apsolutnoj povoljnosti toga konteksta na proces usvajanja jezika. Freed (1995) te DuFon i Churchil (2006) u zbornicima o studijskome boravku u inozemstvu te Block (2007) u monografiji o povezanosti identiteta i inih jezika donose iscrpan pregled zaključaka dosadašnjih kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja, koji se mogu ovako sažeti: globalno gledajući, zapravo nema bitne razlike u napretku jezičnih vještina između učenja jezika u inozemstvu i intenzivnoga učenja u domovini. Treba istaknuti da zahvaljujući učestalim interakci-jama s tekstovima u prirodnome okruženju te češćim komunikacijskim situacijama koje se ne mogu ostvariti u formalnu učioničkome kontekstu u domovini, studenti-ma ponajprije poraste samopouzdanje u komunikaciji. Slijedom toga, raste sigurnost jezične uporabe, a najviše profitiraju izgovor i narativne vještine. Osim toga, bilježi se i učinkovitija uporaba jezika zbog napretka u diskurzivnoj i pragmatičkoj funkciji. No vrlo je velik broj istraživanja koja pokazuju da napredak studenata koji uče na studentskoj razmjeni nije puno veći u odnosu na njihove kolege koji intenzivno uče na matičnome fakultetu. Radi se o tome da se studenti koji su jezik učili u inozem-stvu čine lingvistički kompetentnijima nego što zaista jesu, a kontekst učenja jezika u inozemstvu sam po sebi ne utječe na njihov napredak, nego intenzitet kontakata unutar toga konteksta, dok se kod već naprednih studenata nakon boravka u inozem-stvu ne bilježi bitan pomak u jezičnim vještinama. Ono što su najranije komparativ-ne studije donekle zanemarile jest da na usvajanje jezičnih vještina snažno utječu i individualne razlike (prethodno znanje, godine učenja, jezična biografija, motivacija, strah od jezika itd.), ali i brojni drugi (negativni) čimbenici, o kojima je nešto ranije bilo riječi. Ukratko, od studenata koji odlaze na studij u inozemstvo ponekad se ne-pravedno očekuje spektakularan pomak u jezičnoj, osobito pragmatičkoj i socio-ling-vističkoj kompetenciji, no pokazalo se da ona i dalje nije potpuno nalik jezičnomu umijeću izvornoga govornika. Predrasuda na kojoj se temelji sveukupno uvjerenje o povoljnosti učenja jezika u kontekstu studijskoga boravka u inozemstvu jest velika izloženost autentičnomu je-zičnomu unosu. Kao što je ranije već spomenuto, u stvarnosti su studenti na razmje-ni, čak i ako su uključeni u formalne programe učenja jezika, razmjerno slabo izlo-ženi govoru izvornih govornika hrvatskoga. Prije svega, najčešće ih se grupira prema tome iz koje zemlje dolaze (tako ih se smješta u studijske grupe, studentske domove, studentske aktivnosti itd.) pa stoga komuniciraju uglavnom s kolegama sunarodnja-cima ili ostalim kolegama na razmjeni, također neizvornim govornicima hrvatskoga. 08-PODBOJ - 3-zbornik Croaticum.indd 9418.5.2017. 9:38:45  95  Ako unutar skupine kolega s kojima se druže nemaju svi zajednički prvi jezik, naj-češće posežu za engleskim. Vrlo malo jezične interakcije otpada na komunikaciju s domaćim studentima, no i ta interakcija uglavnom je na engleskome. Nadalje, ako i komuniciraju na hrvatskome, ponajprije u učioničkome kontekstu, jezični unos koji dobivaju jedni od drugih nije nužno pravilan i može uzrokovati okamenjivanje pogre-šaka. Usto je čest slučaj da kad student počne komunicirati na hrvatskome, lokalno stanovništvo želi biti susretljivo pa odgovara na jeziku studenta ili na engleskome pa će studentu na razmjeni gotovo jedina prilika za komuniciranje na hrvatskome jeziku biti u učionici. Ta opažanja potvrđuju i kvalitativna istraživanja iskustava studenata na razmjeni, koja pokazuju da interakcija s izvornim govornicima nije tako intenziv-na i česta kako se to očekuje te da „uronjenost“ u izvorno govorno okruženje koja se uzima zdravo za gotovo nije uvijek ostvarena (Freed 1998). Iz svega navedenoga vid-ljivo je da studenti na studijskome boravku u inozemstvu imaju dvije mogućnosti: ili ići linijom manjega otpora i prepustiti se globaliziranomu okruženju međunarodnih studenata ili svjesno ulagati znatne napore da dođu do željenoga jezičnoga unosa i prilike da komuniciraju na željenome jeziku, ali i „autentičnoga“ kulturnoga iskustva. 3. Identitet, jezik i studiranje u inozemstvu U primijenjenoj lingvistici u posljednjih dvadesetak godina identitet se smatra jednim od ključnih konstrukta i kao takav zauzeo je vrlo važno mjesto u različitim kontekstima istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom (Block 2007). U novije se vrijeme identitet najčešće promatra iz perspektive društvenoga konstruktivizma: kao dinamičan proces uvijek nanovo diskurzivno konstruiran u jezičnoj uporabi. Analiza diskursa i etnografske kvalitativne metode posebice su ovdje korisne jer daju uvid u fragmentarnost i konstruiranost identiteta te pozicioniranje pojedinca unutar spe-cifičnih situacija, za što studijski boravak u inozemstvu može biti školski primjer. Burck (2005) u svojoj studiji o višejezičnosti pokazuje da dvojezični i višejezični go-vornici razvijaju različite identitete i odnose prema jezicima koje govore i uče te da drukčije pozicioniraju sebe u odnosu na jezike koji govore. Naime, prvi jezik pove-zuje se s ekspresivnošću, drugi jezici načelno predstavljaju distancu, a ti stavovi me-đusobno su isprepleteni sa složenim identitetskim poimanjem sebe kao govornika. U sklopu učenja jezika na studijskome boravku u inozemstvu najistaknutija su tri područja istraživanja identiteta: (ne)mogućnost izražavanja slike o sebi na inome je-ziku, pozicioniranje pojedinca kao učenika inoga jezika te naglašavanje nacionalnoga identiteta u inozemnome kontekstu. Pellegrino Aveni (2005) piše o konstruiranju identiteta i pozicioniranju sebe i osta-lih društvenih aktera za vrijeme učenja jezika u inozemstvu te na primjeru američkih studenata na studijskome boravku u Rusiji promatra načine na koje sudjeluju u spon-tanim jezičnim interakcijama s izvornim govornicima. Kvalitativnom je metodom proniknula u niz psiholoških čimbenika koji utječu na spontanu jezičnu uporabu i u konačnici poimanje sebe u kontekstu učenja jezika u inozemstvu. Naime, zbog slabih 08-PODBOJ - 3-zbornik Croaticum.indd 9518.5.2017. 9:38:45
Related Search
Similar documents
View more...
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks